P r o s t o r n i p l a n B j e l o v a r s k o – b i l o g o r s k e ž u p a n i j e P L A N 5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora _____________________________________________________________________________________________________ Bjelovarsko-bilogorska županija – Županijski zavod za prostorno uređenje C-33 Kamenitovac (254,26 ha) Šuma uz planinarski dom Kamenitovac sa grupicama crnogoričnih stabala. Služi za odmor i rekreaciju građana Bjelovara i posjetitelja planinarskog doma. Nakon dodatne analize jedan dio treba temeljem Zakona o šumama proglasiti šumom s posebnom namjenom za sport i rekreaciju. Šuma Žirovnjak - Ilovski Lug (104,58 ha) Šuma i manji ribnjak uz rijeku Garešnicu koji služe za odmor i rekreaciju građana Garešnice. 27,04 ha je temeljem Zakona o šumama proglašeno šumom s posebnom namjenom-za sport i rekreaciju (odsjeci 1. a i b Gospodarske jedinice “Međuvođe-Ilovski lug”). Presnjača (535,79 ha) Šuma u neposrednoj blizini Grubišnog Polja. 38,89 ha je temeljem Zakona o šumama proglašeno šumom s posebnom namjenom-za sport i rekreaciju (odsjeci 51. c i d te 52. a, b i c Gospodarske jedinice “Zdenački gaj-Prespinjača”). Zaštićeni krajolici Moslavačka gora (3.172,00 ha) Središnji dio masiva Moslavačke gore (cjelovitog šumskog kompleksa Garjevice) i doline potoka Mlinske i Garešnice, na koji se s jugozapadne strane nastavljaju slikoviti kultivirani krajolici moslavačkog vinogorja. Dolina potoka Garešnice uz koji se poput zaljeva slikovito oblikovao kultivirani krajolik sa jezerom uz selo Podgarić. U sklopu je i spomenik kulturne baštine Garić-grad, te memorijalno područje iz NOB-a, motel i nekoliko vikend kuća). Dolina Mlinske rijeke koja od središnjeg dijela Moslavačke gore teče prema Mikleušu. Dno riječne doline čine lijepe livadne površine, a na padinama su zastupljene mješane šumske sastojine hrasta, graba i bukve. Oko izletišta Pleterac i manjeg umjetnog jezera unešeno je i dosta crnogorice. Dolina Bijele (872,80 ha) Riječna dolina Bijele sa kanjonskim dijelovima, livadama i proplancima koje prate mješane šume na strmim obroncima i dolomitnim grebenima Papuka i Ravne gore. Posebno se ističu reliktna šuma hrasta kitnjaka sa bjelograbom i termofilna šuma hrasta medunca na eksponiranim grebenima kanjona rijeke Bijele. Najsjevernija točka prirodnog rasprostiranja bjelograba u Hrvatskoj. Ulaz u dolinu i pojedini dijelovi znatno su devastirani kamenolomima i tvornicom vapna. Petrov vrh (2.998,63) Zapadne padine Papuka prema Daruvaru. Šumski planinsko-prigorski krajolici i kombinacija s kultiviranim krajolicima (vinogradi). U sklopu je šuma s posebnom namjenom za sport i rekreaciju Vranjevina i Planinarski dom Petrov vrh, ali i dva napuštena eksploataciona polja (kamenoloma). Jedan dio je oštećen tijekom Domovinskog rata, a pretpostavlja se i jedna lokacija onečiščenja tla minskim poljima. Vrani kamen-Skoblar (1.810,80 ha) Dio mješovite šume bukve i jele koja silazi sa središnjeg dijela Papuka dolinom potoka prema Đulovcu, sa ovećom čistinom sa lugarnicom. Planirana je i manja akumulacija. Jedini lokalitet (prirodne) šume bukve i jele u županiji. Kupinovac-Trnovka (2.226,57 ha) Kultivirani krajolik uz cestu Bjelovar-Đurđevac koja prolazi hrptom središnjeg brijega i otvara kontinuirane vizure. Jedan od najljepših krajolika Bilogore obzirom na raspored i odnose poljoprivrednih površina, seoskih naselja (paralelno s reljefnim konturama izduženih brežuljaka) i šumskih predjela (šuma Trnovka). U sklopu je planirana i manja akumulacija Jelinac te uz nju već proglašena šuma s posebnom namjenom za sport i rekreaciju (22,25 ha). Manduševac (277,15 ha) Dolina potoka tipična za ovaj dio Bilogore, sa livadama koju prate šume na blago zaobljenim padinama. Lončarica (1.953,62 ha) Cesta Grubišno Polje-Virovitica prolazi hrptom brijega, te se s iste pružaju realtivno široke vizure na okolni brežuljkasti krajolik sa poljoprivrednim površinama u prvom planu i slikovitim šumama
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=