STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE - NETEHNIČKI SAŽETAK 35 još uvijek u vrlo dobrom do dobrom hidromorfološkom stanju (71), 5 ih je u umjerenom i 2 u lošem hidromorfološkom stanju te bi trebalo težiti da se to stanje ne pogorša. Također, i dalje postoji opasnost kumulativnog utjecaja u slučaju da će se na razini JLS utvrđivati detaljnije određivanje površina i uvjeta za izgradnju novih građevina za zaštitu od poplava i dr. vodnih građevina, kao što proizlazi iz članka 93. Prema Zakonu o vodama, akumulacije za obranu od poplava su građevine od interesa za RH te se mora omogućiti sagledavanje šireg prostora i stvarnih potreba zaštite stanovništva (bez obzira na administrativne granice). Stoga se predlaže izmjena članka 93. u skladu s navedenim prepoznatim rizicima. Letjelište br. 3 koje se nalazi unutar područja EM HR1000009 Ribnjaci uz Česmu izbrisano je iz Plana Ovom izmjenom Plana, ne očekuje se više utjecaj letjelišta na ciljne vrste ptica unutar područja EM HR1000009 Ribnjaci uz Česmu. U odredbama za provođenje, članak 59. dopunjen je na način da se predlaže faznost izgradnje, a u grafičkom dijelu ribnjaci su označeni kao „potencijalni“. Ova dopuna odredbe proizlazi iz rezultata strateške procjene (glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu). Iako strateškom procjenom nije prepoznat značajan negativan utjecaj na okoliš realizacijom ovih ribnjaka, s obzirom na sadašnje stanje ribnjačarstva na području BBŽ i prisutnog trenda zapuštanja postojećih ribnjačarskih površina (posebno Nartskih), stvaranje novih površina smatra se neracionalnim. Mjerom predloženom u studiji prednost u realizaciji dana je ribnjacima koji su označeni rednim brojevima 1 do 5 (sjeverniji, uz postojeće ribnjake Narta) budući da će se na taj način uspostaviti povezanost s postojećim ribnjacima. Mjerom je također bilo određeno da se realizacija ribnjaka 6 do 9 maksimalno odgodi- ovi ribnjaci sada su u planu označeni kao potencijalni. Dopunjen članak 59. sada glasi: „Ribnjaci za uzgoj i mrijest ribe, realizirani su u porječju rijeka Česme i Ilove. Gospodarenje ribnjacima se sprovodi prema važećim vodnogospodarskim osnovama (planovima upravljanja vodnim područjima) Bjelovarsko-bilogorske županije i odredbama ovog Plana: Obzirom na stanje zapuštenosti postojećih ribnjaka, posebno Nartskih, potrebno je s oprezom pristupiti izgradnji novih, potencijalnih ribnjaka, a zbog njihovog rasprostiranja na površinama ugroženih livadnih staništa preporučuje se faznost realizacije, odnosno tijek izgradnje od sjevera prema jugu koja se utvrđuje PPUO/G. Gospodarenje provoditi na održiv način, u skladu sa zaštitom prirode i okoliša, te odredbama ovog Plana: - potrebno je do stabilizacije tržišta održavati sadašnje vodene površine ribnjaka koje nisu u privrednoj funkciji, a potom ih sanirati i revitalizirati, te privesti intenzivnoj eksploataciji ili sačuvati kao sportske ribnjake i močvarne površine. Ukoliko se u budućnosti ukaže potreba, u porječju rijeke Česme treba sačuvati pogodne površine (ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište) za potencijalne, nove ribnjačke površine kojima se povećava površina već postojećih ribnjaka ili formira nova ribnjačka površina. - okolni prostor uređuje se u skladu s krajobraznim karakteristikama, s tim da se uz rub ribnjaka mogu graditi gospodarski objekti u funkciji ribnog gospodarstva i turističko- rekreacioni objekti, a moraju biti manjih gabarita, oblikovno i uporabom materijala podložni ambijentu, te moraju zadovoljavati uvjete zaštite okoliša.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=