STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE - NETEHNIČKI SAŽETAK 13 novih ribnjaka. S aspekta bioraznolikosti, prednost se daje ribnjacima 1, 2 i 4. Ribnjake 3 i 5 realizirati jedino u slučaju realizacije onog pod brojem 4. Maksimalno je potrebno odgoditi realizaciju ribnjaka 6-9. → Sustave navodnjavanja prihvatljivije je planirati u područjima već prisutne intenzivne poljoprivrede te se takvim površinama daje prednost s aspekta bioraznolikosti. 2.6. Zaštićena područja Moguć utjecaj plana na zaštićena područja je analiziran korištenjem karte zaštićenih područja prirode, preuzete s WMS portala Državnog zavoda za zaštitu prirode. Preklapanjem GIS slojeva planiranih zahvata i zaštićenih područja zaključeno je da se gotovo sve aktivnosti planiraju izvan regionalnog parka Moslavačka gora te da se njihovom realizacijom ne očekuju utjecaji na značajke regionalnog parka zbog kojeg je on proglašen zaštićenim. Na području regionalnog parka prepoznati su konflikti koji se odnose na eksploatacijsko polje (r.br. 3) i na 2 planirane akumulacije (Miklouš II i Miklouš III) i mini hidrocentrale: → Izgradnjom akumulacija može se očekivati značajan utjecaj na ovo zaštićeno područje te se smatra da zahvati nisu prihvatljivi s aspekta zaštite okoliša. → Sa svrhom zaštite vodotoka na području regionalnog parka, a vezano za odredbu članka 92. PP BBŽ koja se odnosi na gradnju mini hidrocentrala, smatra se da je gradnju mini hidrocentrala potrebno zabraniti i na području zaštićenih područja i onih prostornim planom planiranih za zaštitu. → Ovisno o veličini planiranog EP-a, utjecaj može biti mali ili značajan u odnosu na postojeće stanje (već je prisutna degradacija prostora). Utjecaj je lokalan i, s obzirom na veličinu regionalnog parka te da se planira uz već postojeća EP na granici regionalnog parka, utjecaj se smatra malim u smislu narušavanja temeljnih vrijednosti zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim. 2.7. Kulturna baština Kriteriji za procjenu utjecaja elemenata prostornog plana bio je prostorni odnos spram elemenata kulturne baštine koji uvjetuje moguće izravne ili neizravne utjecaje nastale za vrijeme izgradnje ili rada zahvata. Pod izravnim utjecajima podrazumijevaju se zahvati na graditeljskom i prostornom korpusu kulturnog doba i njegovih prostornih međa dok neizravni utjecaji mijenjaju kontekst u kojem se kulturno dobro nalazi. Prema podacima korištenim za stratešku procjenu (podaci iz Registra kulturnih dobara RH), planirani zahvati imaju relativno mali utjecaji na kulturnu baštinu Bjelovarsko-bilogorske županije. Iako se određeni zahvati predviđeni u blizini pojedinih kulturnih dobara, zbog prirode zahvata i njegove prostorne dispozicije te tipologije kulturnog dobra, negativni utjecaji mogu biti otklonjeni ili svedeni na prihvatljivu razinu provedbom mjera zaštite utvrđenih od strane nadležnog tijela. Analizom mogućeg utjecaja izdvojena je planirana je akumulacija br. 44 (Dobra Kuća) koja bitnom mijenja kontekst u kojem se Stari grad Dobra Kuća nalazi. Kod lokacije Arheološkog nalazišta Rađinac predviđen je koridor prometnice DC3 te lokacija gospodarske industrijske namjene (24.). Oko 200 metara južno od lokaliteta je predviđen koridor dalekovoda, vodoopskrbe i odvodnje. Navedeni zahvati su u mogućem konfliktu s arheološkim nalazištem ali je njihov utjecaj moguće umanjiti uz primjenu zakonom propisanih mjera.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=