STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE - NETEHNIČKI SAŽETAK 12 → Potencijalni negativan utjecaj na vode može se očekivati realizacijom akumulacija (koje nisu izdvojene kao konflikti). Izgradnja i korištenje hidrotehničkih građevina predstavlja negativan utjecaj na površinske vode. → Iako planirani zahvati navodnjavanja nisu izdvojeni kao konflikti, navodnjavanje ima svoj kvantitativni i kvalitativni utjecaj na površinske i podzemne vode. 2.5. Bioraznolikost Utjecaj na bioraznolikost analiziran je uzimajući u obzir moguće utjecaje na staništa te su ograničenja u prostoru postavljena prema Karti staništa Republike Hrvatske, što je uključivalo i točkaste stanišne lokalitete. Temeljem provedene analize zaključeno je da se, prema utvrđenim kriterijima o prihvatljivosti pojedinih tipova zahvata, ne očekuju utjecaji od planiranih letjelišta i heliodroma, građevina za gospodarenja otpadom, elektrana, dalekovoda, gospodarskih zona poljoprivredne namjene i sportsko- rekreacijskih i turističkih zona. Analiza mogućih utjecaja pokazala je: → Utjecaj eksploatacijskih polja odnosi se na uklanjanje vegetacije, odnosno smanjenje površine rasprostiranja staništa te uznemiravanje ili nehotično usmrćivanje životinja. Na strateškoj razini je ocijenjeno da su utjecaji planiranih eksploatacijski polja lokalni i smatraju se zanemarivim na strateškoj razini, posebno uzimajući u obzir činjenicu da se eksploatacijska polja 1-3 planiraju unutar postojećih istražnih prostora kao nastavak eksploatacije na postojećim poljima. Značajniji utjecaj može se očekivati realizacijom eksploatacijskog polja pod r. br. 4 s obzirom da se na ovom području otvara potpuno novo polje i stoga će se bitnije promijeniti lokalni stanišni uvjeti ovog područja. → Prilikom analize mogućih utjecaja gospodarskih zona industrijske namjene, temeljem kriterija za ocjenjivanje prihvatljivosti, nekoliko lokacija je izdvojeno kao uvjetno prihvatljivo zbog blizine vodotoka, a posebno se ističu zone 15 i 24 na području Čazme. → Na području na kojem se planiraju novi koridori plinovoda, naftovoda i produktovoda već je došlo do fragmentacije staništa realizacijom postojećeg koridora naftovoda te se planiranjem ovih infrastrukturnih zahvata unutar njega maksimalno poštuje princip objedinjavanja koridora. Utjecaj se, stoga, smatra zanemarivim. → Trasa državne ceste pod r.br. DC9 može dovesti do značajne fragmentacije poplavnih šuma hrasta lužnjaka u dijelu oko postojećih ribnjaka Sišćani i Blatnica. Utjecaj će se očitovati u gubitku staništa i u rascjepkanosti vrlo vrijednog šumskog kompleksa za bioraznolikost predmetnog prostora. → Realizacijom svih potencijalnih akumulacija može se očekivati značajan negativan utjecaja n abioraznolikost. Akumulacije Bačkovica, Bubanj, Krnjača, Miklouš II, Miklouš III, Martinac, Peratovica, Lončarica, Dapčevica, Doba Kuća, Donji Borki, Šiljkovac, Zajile, Velika R. planiraju se na oko 1.200 ha površiname šumskih ugroženih stanišnih tipova. Akumulacije Bedenička, Zrinska, Barna, Šimljana, Samarica, Orašje, Munije planiraju se na oko 960 ha površiname djelomično livadnih i šumskih ugroženih stanišnih tipova. Akumulacije Šandrovac, Garešnica, Dežanovac, Miletinac planiraju se na oko 495 ha površiname djelomično livadnih ugroženih stanišnih tipova. Kao najprihvatljivije s aspekta bioraznolikosti određene su one koje se planiraju na površinama poljoprivrednih staništa ili mješovitih šumsko- poljoprivrednih staništa. To su Kakinac, Kobasičari, Ciglena, Severin, Gornja Kovačica, Križić. Sve planirane akumulacije u znatnoj mjeri promijenit će hidrološke prilike ovog područja, a time utjecati prvenstveno ne bioraznolikost vodenih ekosustava, a indirektno i okolno područje. S obzirom na već postojeće stanje ugroženosti vodenih ekosustava zbog onečišćenja, ovaj dodatni pritisak smatra se značajnim. → S obzirom na stanje zapuštenosti postojećih ribnjaka, posebno Nartskih, potrebno s oprezom pristupiti planiranju novih ribnjačarskih površina, te se predlaže faznost u realizaciji otvaranja
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=