STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE - NETEHNIČKI SAŽETAK 10 → Neke od predviđenih potencijalnih akumulacija (br. 1 - Rovišće, 8 - Tomaš, 24 - Krivaja i 31 - Laminac) planirane su na području vrijednog obradivog tla (P2), što je uvjetno prihvatljivo ukoliko su planirane u svrhu navodnjavanja. Uspostavom akumulacija treba izbjegavati zauzimanje većih površina P2 i P3 ukoliko je riječ o okrupnjenom i uređenom tlu te revidirati potrebu uspostave potencijalnih akumulacija koje se nalaze na području vrijednog obradivog tla (P2) i uređenog i okrupnjenog ostalog obradivog tla (P3). 2.3. Šumarstvo i lovstvo Prilikom planiranja bilo kakvih zahvata u prostoru, treba ih nastojati pozicionirati što je više moguće van šumskog područja, osobito područja šuma posebne namjene, zaštitnih šuma te komercijalno vrijednih gospodarskih šuma (šume stabilne dobne strukture visokog uzgojnog oblika, sortimentne strukture i vitalnosti). Za izvođenje svih zahvata s aspekta šumarske djelatnosti treba preferirati šumsko zemljište te šume niskog i srednjeg uzgojnog oblika, odnosno degradirane sastojine loše kvalitete i vitaliteta na području gospodarskih šuma (Š1), koliko je to moguće s obzirom na karakter svakog pojedinog zahvata. Procjenom mogućeg utjecaja zaključeno je: → Velika većina planiranih eksploatacijskih polja i istražnih prostora ne planiraju se na šumama i šumskom zemljištu te s tog aspekta ovaj vid zahvata nije u konfliktu sa šumarskom djelatnošću. Predviđeno eksploatacijsko polje energetskih mineralnih sirovina koje djelomično zahvaća šumsko područje (br. 5, planirano eksploatacijsko polje nafte i plina) neće imati većeg negativnog utjecaja na šume i šumsko zemljište budući da neće doći do veće prenamjene šumskog zemljišta s obzirom na to da objekti potrebni za ovu vrstu zahvata obuhvaćaju vrlo male površine ili se ukapaju pod zemljom (naftne bušotine, plinovodi, naftovodi i produktovodi). Predviđeno eksploatacijsko polje kvarcnog pijeska (zahvat br. 3) nalazi se unutar područja postojećeg istražnog prostora, a jedini zahvat kojime bi došlo do veće prenamjene šuma i šumskog zemljišta je zahvat br. 4 (eksploatacijsko polje mineralnih sirovina) na području Općine Sirač, unutar planiranog istražnog prostora mineralnih sirovina (br. 8). Budući da će uspostavom ovoga EP-a doći do znatnijeg negativnog utjecaja na šume u vidu uklanjanja (prenamjene) veće šumske površine, preporučuje se ovaj zahvat izbaciti iz plana ukoliko ne postoje prevladavajući razlozi za njegovu izvedbu. → Prilikom izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata kao što su dalekovodi, naftovodi, plinovodi i produktovodi, najveći utjecaj na šume očituje se u vidu prenamjene površine koridora potrebnih za njihovu izgradnju. Veće površine šume ukloniti će se izgradnjom 110 kilovoltnog dalekovoda br. 6 te 400 kilovoltnog dalekovoda br. 13 i 14. → Prilikom izgradnje ovih objekata treba nastojati, koliko prilike dopuštaju, izmjestiti trase na način da što manje zadiru u šumsko područje te ih položiti istim koridorom (s aspekta zaštite šuma i divljači bolje je imati širi koridor u koji bi se smjestili svi objekti nego nekoliko užih koji bi doveli do veće fragmentacije šumskog područja što bi uvelike utjecalo na smanjenje zdravstvenog stanja šuma i kvalitete staništa, odnosno boniteta lovišta, za divljač). Nakon izgradnje, novostvorene šumske rubove treba adekvatno sanirati autohtonnim vrstama drveća i grmlja radi uspostave vjetrobranih pojaseva i zatvaranja šumskog ruba čime bi se spriječila promjena mikroklimatskih uvjeta koja bi dovela do već spomenutog pogoršanja zdravstvenog stanja šuma i boniteta lovišta. → Provedenom analizom mogućih utjecaja razvidno je kako većina planiranih cestovnih prometnica većinom ne prolazi šumskim područjem ili tek neznatno presijeca manje površine gospodarskih šuma. Zahvati prilikom izgradnje kojih će doći do većeg utjecaja na šume u vidu prenamjene šumskog područja su izgradnja državne ceste DC9, autoceste AC1 i brze ceste BC1. Kad je riječ o negativnom utjecaju na šume, prvenstveno se misli na promjenu stanišnih uvjeta na novonastalim rubovima sastojina (veća insolacija, smanjena vlažnost, utjecaj polutanata s prometnica), što može prouzročiti slabiju vitalnost ili čak sušenje dijelova šume u
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=