STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE - NETEHNIČKI SAŽETAK 9 Prilikom procjene utjecaja izdvojeni su oni koji mogu uzrokovati značajne negativne utjecaje na krajobrazne značajke, kvalitetu vizura ili karakter krajobraza. Kao glavno ograničenje pokazala se položenost zahvata u vrijedna područja krajobraza. Budući da je otpornost na promjene umjereno i manje vrijednog krajobraza relativno snažna zaključeno je da će u njima svi zahvati, uz primjenu zakonskih mjera i dobre prakse, uzrokovati prihvatljive negativne utjecaje. Zaključeno je da su zahvati koji mogu uzrokovati značajne negativne utjecaje: → Gospodarska i industrijska namjena – iako se planirana područja nalaze izvan vrijednog krajobraza, a u području umjerene vrijednosti ili degradiranosti krajobraza izgradnja zahvata može imati značajan negativni utjecaj. Snaga utjecaja ovisi o tipu zahvata odnosno industrijskog postrojenja. → Izgradnja prometnica – prometnice neizostavno unose promjene u strukturu krajobraza i uzrokuju promjenu karaktera i fragmentaciju. Dijelovi planiranih prometnica fragmentiraju vrijedna krajobrazna područja. → Mineralne sirovine – eksploatacijska polja se fizičkim značajkama i karakterom razlikuju od ostalog krajobraza. → Energetska postrojenja i vodovi – izgradnja plinovoda a posebice dalekovoda i energetskih postrojenja unosi snažan antropogen element negativnih značajki u krajobraz. → Akumulacije i retencije – budući da je njihova izgradnja mahom predviđena u vrijednijim mozaičnim krajobraznim sustavima postoji mogućnost snažne promjene tipologije i karaktera krajobraza ili promjene lokalnih značajki krajobraza. 2.2. Tlo i poljoprivreda Pri analizi utjecaja aktivnosti planiranih Planom na tlo i poljoprivrednu djelatnost, kao kriterij za definiranje konfliktnih područja razmatrano je nezauzimanje ili zauzimanje u što manjoj mogućoj mjeri vrijednih poljoprivrednih tala (P2), kao i ostalog obradivog tla (P3) ukoliko je isto uređeno i okrupnjeno. Procjenom mogućeg utjecaja zaključeno je: → Na području županije nema gospodarskih zona koje su planirane na vrijednom obradivom (P2) i ostalom obradivom tlu (P3); → Planirane površine eksploatacijskih polja nisu planirane na području vrijednog obradivog tla (P2). Istražni prostor za energetske mineralne sirovine (nafta/plin) planiran je djelomično na području P2 (br. 5 u kartografskom prikazu Dodatka studiji), no s obzirom na to da je riječ o istražnom prostoru koji može rezultirati uspostavljanjem eksploatacijskog polja s objektima koji će u prostornom smislu zauzimati vrlo male površine (naftne bušotine) te linijskim objektima (plinovod, naftovod, produktovod) koji se ukapaju pod zemlju, može se zaključiti kako ovaj vid zahvata neće negativno utjecati na poljoprivredne površine; → Provedenom analizom zaključeno je kako nekoliko planiranih koridora (DC8, DC9, DC11, BC2 i BC1) presijeca područja vrijednog obradivog tla (P2). Iako je riječ o manjim površinama, svakako treba voditi računa o tome da se prilikom određivanja točne trase budućih prometnica nastoji u što manjoj mjeri presijecati postojeće poljoprivredne parcele s vrijednim obradivim zemljištem (P2), a trasu koliko je to moguće provući duž već postojećih infrastrukturnih koridora ili po rubovima parcela. → Budući da se nakon izgradnje produktovoda, plinovoda i naftovoda koridor izgradnje vraća prvobitnoj namjeni (kanal se zatrpava), izgradnjom ovih infrastrukturnih objekata koji prolaze kroz područje vrijednog obradivog tla (P2) neće doći do zauzimanja poljoprivrednog zemljišta pa tako niti do negativnog utjecaja na tlo i poljoprivrednu proizvodnju. Prilikom postavljanja dalekovoda, noseće stupove treba nastojati postavljati što bliže rubovima parcela, a radove na trasi izvoditi van razdoblja žetve glavnih poljoprivrednih kultura te privremenu gradilišnu bazu postaviti van područja P2.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=