STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 109 kao potencijalne akumulacije. Planom se utvrđuje samo koncepcija uređenja slivova s naglaskom na korištenju voda i zaštiti vodnih resursa, čime zadržavanje vode na slivu i njezino akumuliranje dobiva primarnu važnost. Detaljnije određivanje površina i uvjeta za izgradnju novih građevina za zaštitu od poplava, regulaciju vodotoka, gospodarenje vodnim količinama i korištenje voda, te rekonstrukciju postojećih (akumulacija, retencija, nasipa,…) utvrdit će se prostornim planovima pojedinih JLS-ova. Na ovaj način, ukoliko se ne sagledava širi prostor i stvarne potrebe za izgradnjom akumulacija, moguć je značajan kumulativni utjecaj svih planiranih akumulacija. Akumulacije su objekti koji prekidaju kontinuitet vodotoka te mijenjaju njihovu morfologiju (širinu i dubinu), dinamiku vodenog toka i strukturu obalnog pojasa. Akumulacije općenito imaju značajke jezerskog slatkovodnog ekosustava (brzina strujanja vode bitno se smanji), što znači da dolazi do promjene fizikalno- kemijskih i biokemijskih procesa u odnosu na prvobitno stanje u vodotoku. Zagrijavanje i hlađenje vode slijedi zagrijavanje i hlađenje zraka uz temperaturnu razliku ovisnu o toplinskom kapacitetu akumulacije. Unutrašnji procesi kruženja tvari i protoka energije biti će sukladni jezerskim ekološkim sustavima. U akumulaciji će doći do taloženja organske i anorganske tvari. Smanjenje cirkulacije vode, akumulacija onečišćujućih tvari, smanjenje količine otopljenog kisika, stratifikacija vodenog stupca i nakupljanje nanosa mogu narušiti kakvoću vode u akumulaciji. Nizvodno od takvih zahvata mijenja se hidrološki režim, te također može doći do narušavanja kakvoće voda, no kako se smanjuje pronos nanosa (zadržavaju suspendirane tvari u akumulaciji), situacija nizvodno može biti i povoljna za stanje kakvoće vode. Iz akumulacije se voda ispušta u vodotok, a u odnosu na prvobitno stanje u vodotocima, voda će biti toplija (budući da se zagrijala u akumulaciji), a ovisno o brzini eutrofikacije akumulacije sadržavat će povećanu količinu nutrijenata. Količina suspendiranih tvari u potoku biti će manja u odnosu na prvobitno stanje zbog taloženja anorganskih i organskih tvari u akumulaciji. U slučaju da dođe do stanjenja nepropusnog površinskog pokrivača, a time i povećane propusnosti u vertikalnom smislu, može doći do blagog povećanja razine podzemnih voda u neposrednoj blizini akumulacija. Nizvodno od akumulacija, ukoliko se vodostaj velikih voda snizi u prevelikoj mjeri može doći do smanjenog punjenja podzemne vode. Izgradnjom i korištenjem planiranih akumulacija, tijekom hidroloških minimuma prihranjivat će se podzemne vode u određenoj količini, te na taj način imati pozitivan utjecaj na količinsko stanje podzemnih voda. Sve ove promjene mogu se odraziti i na bioraznolikost prostora. Promjene u stanišnim uvjetima vodenih tijela izravno će uzrokovat promjene u sastavu vodene flore i faune te promjene prisutnih staništa vodotoka na kojima su planirane. Potencijalno nizvodno snižavanje razina podzemnih voda, ali i sprečavanje prirodnog poplavnog režima vodotoka može ugroziti poplavne i vlažne stanišne tipove šireg prostora. Također, izgradnja akumulacija imat će negativni utjecaj i na kopnena staništa zauzimanjem (uklanjanjem površinskog pokrova te plavljenjem), čime će se izravnog ugroziti i jedinke lokalne faune. S obzirom na broj potencijalnih akumulacija i njihovu ukupnu površinu od 5.075 ha na području županije kumulativni utjecaj smatra se značajnim. Budući da su lokacije određene Vodoprivrednim osnovama slivova Česme i Glogovnice, te Ilove i Pakre i kao takve predstavljaju rezervaciju prostora na temelju prethodno provedenih istraživanja, u ovoj fazi ne predlaže se brisanje akumulacija i retencija iz Plana. Ipak, izdvajaju se one koje predstavljaju najveći rizik po pitanju zaštite okoliša:
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=