STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 105 istražni prostor unutar kojeg se Planom dozvoljava otvaranje eksploatacijskih polja (Članak 60) što navodi na zaključak da se ne očekuju kumulativni utjecaji zbog otvaranja većeg broja eksploatacijskih polja na ovom prostoru. Budući da je jedna od temeljnih vrijednosti područja Moslavačke gore geološka baština koja se otkriva i eksploatacijom mineralnih sirovina, smatra se da ova lokacija može predstavljati i potencijal za razvoj znanstveno- edukativnog turizma (geoturizma) kao specifične turističke ponude regionalnog parka. Ovu tvrdnju bilo bi dobro provjeriti kroz valorizaciju prostora regionalnog parka. 6.9. KULTURNA BAŠTINA Kriteriji za procjenu utjecaja elemenata prostornog plana bio je prostorni odnos spram elemenata kulturne baštine koji uvjetuje moguće izravne ili neizravne utjecaje nastale za vrijeme izgradnje ili rada zahvata. Zbog različitog karaktera zahvata i promjena koje oni uzrokuju nije definirana univerzalna udaljenost nego je svaki pojedini tip zahvata razmatran u odnosu na pojedinu vrstu kulturne baštine. Pod izravnim utjecajima podrazumijevaju se zahvati na graditeljskom i prostornom korpusu kulturnog doba i njegovih prostornih međa dok neizravni utjecaji mijenjaju kontekst u kojem se kulturno dobro nalazi. I jedna i druga vrsta utjecaja može bitno remetiti njegovu funkcionalnost (npr. utjecaji buke na odvijanje sakralne funkcije, s obzirom na udaljenost, može biti izravan kao i neizravan utjecaj). Osnova za definiranje udaljenosti su važeći propisi iz područja zakonodavstva i važeće prostorne dokumentacije, procjena fizičkih manifestacija utjecaja građenja i korištenja zahvata te promjene koje će zahvat izazvati spram karaktera elementa kulturne baštine. Gradacija zone utjecaja je podijeljena na područje u kojem je blizina zahvata neprihvatljiva, područje u kojem je blizina zahvata prihvatljiva uz provođenje određenih mjera zaštite i područje u kojem se očekuje da ne postoje značajni negativni utjecaji tj. područje prihvatljivosti zahvata. Zone utjecaja su ovisne o tipu zahvata i prikazane su u Dodatku studiji. Prema podacima korištenim za stratešku procjenu (isključivo podaci iz Registra kulturnih dobara RH), planirani zahvati imaju relativno mali utjecaji na kulturnu baštinu Bjelovarsko-bilogorske županije. Iako se određeni zahvati predviđeni u blizini pojedinih kulturnih dobara, zbog prirode zahvata i njegove prostorne dispozicije te tipologije kulturnog dobra, negativni utjecaji mogu biti otklonjeni ili svedeni na prihvatljivu razinu provedbom mjera zaštite utvrđenih od strane nadležnog tijela. Postoje samo dva zahvata u prostoru koja se svojim negativnim utjecajima na kulturnu baštinu izdvajaju te nisu obrađeni u posebnom prilogu nego u nastavku teksta. → Na širem prostoru Starog grada Dobra Kuća planirana je akumulacija br. 44 (Dobra Kuća). Predmetna akumulacija, iako je planirana van prostornih međa kulturnog dobra, u bitnom mijenja kontekst u kojem se Stari grad Dobra Kuća nalazi. Kako je predloženi zahvat ujedno i označen neprihvatljivim i s aspekta zaštite flore i faune te krajobraza, predlaže se njegovo uklanjanje. → Na području južnog dijela grada Čazme, sjeverno od vodotoka Bukovina nalazi se Arheološko nalazište Rađinac. Riječ je o ranobrončanom nalazištu s početka drugom milenija prije Krista. Prema pronađenoj keramici nalazište ukazuje na srodnost s nalazima Kisapostag kulture zapadne Mađarske. Na tom području planiran je koridor prometnice DC3, a područje je predviđeno i kao lokacija gospodarske industrijske namjene (24.). Oko 200 metara južno od lokaliteta je predviđen koridor dalekovoda, vodoopskrbe i odvodnje. Stoga je to područje označeno kao konfliktno. Uz poštivanje konzervatorskih uvjeta i provođenje mjera zaštite koje se mogu kretati u okviru arheoloških istraživanja i zaštite lokaliteta na licu mjesta, korekciju trase linijske infrastrukture te dispozicije industrijske izgradnje, negativni utjecaji mogu biti
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=