STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 103 bioraznolikosti određene su one koje se planiraju na površinama poljoprivrednih staništa ili mješovitih šumsko- poljoprivrednih staništa. To su Kakinac, Kobasičari, Ciglena, Severin, Gornja Kovačica, Križić. Sve planirane akumulacije utjecat će na vodene ekosustave područja BBŽ. U znatnoj mjeri promijenit će se hidrološke prilike ovog područja, a time prvenstveno bioraznolikost vodenih ekosustava, a indirektno i okolno područje. S obzirom na već postojeće stanje ugroženosti vodenih ekosustava zbog onečišćenja, ovaj dodatni pritisak smatra se značajnim. Za planirane ribnjake primijenio se kriterij uvjetne prihvatljivosti na područjima ugroženih stanišnih tipova. Zaključeno je da je, s obzirom na stanje zapuštenosti postojećih ribnjaka, posebno Nartskih, potrebno s oprezom pristupiti planiranju novih ribnjačarskih površina, te se predlaže faznost u realizaciji otvaranja novih ribnjaka. S aspekta bioraznolikosti, prednost se daje ribnjacima 1, 2 i 4. Ribnjake 3 i 5 realizirati jedino u slučaju realizacije onog pod brojem 4. Maksimalno je potrebno odgoditi realizaciju ribnjaka 6-9. Za sustave navodnjavanja primijenio se kriterij uvjetne prihvatljivosti za zahvate na površinama koje se odlikuju većom raznolikošću staništa (mozaici kultiviranih površina), dok je prihvatljivo planirati ove sustave u područjima već prisutne intenzivne poljoprivrede te se takvim površinama daje prednost s aspekta bioraznolikosti. 6.8. ZAŠTIĆENA PODRUČJA Moguć utjecaj plana na zaštićena područja je analiziran korištenjem karte zaštićenih područja prirode, preuzete s WMS portala Državnog zavoda za zaštitu prirode. Za svaki tip zahvata razmatrao se moguć utjecaj uzimajući u obzir lokaciju zahvata u odnosu na zaštićena područja prirode. S obzirom na to da se u ovom poglavlju razmatra utjecaj samo na zakonom proglašena zaštićena područja prirode, na području BBŽ-a to se odnosi samo na regionalni park Moslavačka gora. Stablo ginkga koji je proglašen kao spomenik parkovne arhitekture smješten je unutar izgrađenog građevinskog područja grada Daruvara te se na njega aktivnostima planiranim ovim Planom ne očekuje utjecaj. Preklapanjem GIS slojeva planiranih zahvata i zaštićenih područja zaključeno je da se gotovo sve aktivnosti planiraju izvan regionalnog parka Moslavačka gora te da se njihovom realizacijom ne očekuju utjecaji na značajke regionalnog parka zbog kojeg je on proglašen zaštićenim (opisano u poglavlju 2.8). Na grafičkom prikazu (Grafički prikaz 6.1) prikazani su prepoznati konflikti na području regionalnog parka. Oni se odnose na eksploatacijsko polje (r.br. 3) i na 2 planirane akumulacije (r.br. 27 (Miklouš II) i r.br. 28 (Miklouš III)).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=