STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 102 Analiza planiranih eksploatacijskih polja je pokazala da se 4 planirana eksploatacijska polja nalaze na površinama ugroženih šumskih stanišnih tipova zastupljenih na >10% površine županije, što je bio kriterij za uvjetno prihvatljive zahvate. Utjecaji na ove ekosustave su lokalni i smatraju se zanemarivim na strateškoj razini, posebno uzimajući u obzir činjenicu da se eksploatacijska polja 1-4 planiraju unutar postojećih istražnih prostora kao nastavak eksploatacije na postojećim poljima. Značajniji utjecaj može se očekivati realizacijom EP pod r. br. 4 s obzirom da se na ovom području otvara potpuno novo polje i stoga će se bitnije promijeniti lokalni stanišni uvjeti ovog područja. Utjecaj EP-a na bioraznolikost se očituje kroz uklanjanje vegetacije, odnosno smanjenje rasprostiranja staništa. Na lokalno prisutne vrste flore imaju izravan utjecaj uklanjanjem jedinki na prostoru eksploatacije, dok na jedinke faune imaju negativan utjecaj plašenjem ili nehotičnim usmrćivanjem prilikom uklanjanja vegetacije, te kasnije narušavanjem kvalitete okolnih staništa za obitavanje ili korištenje prostora. Prilikom analize mogućih utjecaja gospodarskih zona industrijske namjene kriterija za ocjenjivanje prihvatljivosti temeljio se na tome da su neprihvatljive one lokacije koje se planiraju na ugroženim stanišnim tipovima zastupljenim na <10% površine županije (uglavnom livadna staništa) te kao uvjetno prihvatljivim ukoliko se planiraju na ugroženim stanišnim tipovima zastupljenim na >10% površine županije i/ili ako se nalaze u blizini vodotoka. S obzirom na navedene kriterije, više je lokacija izdvojeno kao uvjetno prihvatljivo zbog blizine vodotoka, a posebno se ističu zone 15 i 24 na području Čazme. Kao kriterij za prihvatljivost linijskih infrastrukturnih zahvata (plinovodi, produktovodi, naftovodi) određena je moguća fragmentacija ugroženih šumskih stanišnih tipova. Zaključeno je da je na ovom području već došlo do fragmentacije staništa realizacijom postojećeg koridora naftovoda te da se planiranjem ovih infrastrukturnih zahvata unutar njega maksimalno poštuje princip objedinjavanja koridora. Utjecaj se, stoga, smatra zanemarivim. Isti kriterij primijenio se za cestovnu infrastrukturu. Zaključeno je da trasa državne ceste pod r.br. DC9 može dovesti do značajne fragmentacije poplavnih šuma hrasta lužnjaka u dijelu oko postojećih ribnjaka Sišćani i Blatnica. Utjecaj će se očitovati u gubitku staništa i u rascjepkanosti vrlo vrijednog šumskog kompleksa za bioraznolikost predmetnog prostora. Za akumulacije, ukoliko se sagledavaju pojedinačno, je kao kriterij prihvatljivosti određeno da su one lokacije koje se planiraju na područjima ugroženih stanišnih tipova uvjetno prihvatljive, što ovisi o tome koliki udio ugroženih stanišnih tipova bi zauzimale te kolika je rasprostranjenost tih staništa na području županije. Prilikom procjene mogućih utjecaja, sagledavao se kumulativni utjecaj potencijalnih akumulacija na livadne (zastupljeni su na <10% površine županije) i šumske stanišne tipove (zastupljeni su na <10% površine županije). Zbog prepoznatog mogućeg značajnog negativnog kumulativnog utjecaja akumulacija na ugrožene stanišne tipove i vodene ekosustave, te zbog već opisane problematike rezervacije prostora za veliki broj akumulacija na osnovu vodoprivrednih osnova iz 1980.-tih godina smatra se da je prvenstveno potrebno preispitati opravdanost pojedinih akumulacija i reducirati njihov broj uvažavajući ograničenja prepoznata ovom Strateškom studijom. (vezana za bioraznolikost, ali i ostale sastavnice okoliša- vidi poglavlje 6.11). Ograničenja vezana za bioraznolikost opisana su u nastavku. Akumulacije Bačkovica, Bubanj, Krnjača, Miklouš II, Miklouš III, Martinac, Peratovica, Lončarica, Dapčevica, Doba Kuća, Donji Borki, Šiljkovac, Zajile, Velika R. planiraju se na površinama šumskih ugroženih stanišnih tipova koji su zastupljeni s >10% na površini županije i ukupno zauzimaju površinu oko 1.200 ha. Akumulacije Bedenička, Zrinska, Barna, Šimljana, Samarica, Orašje, Munije planiraju se na površinama djelomično livadnih i šumskih ugroženih stanišnih tipova i ukupno zauzimaju površinu oko 960 ha. Akumulacije Šandrovac, Garešnica, Dežanovac, Miletinac planiraju se na površinama djelomično livadnih ugroženih stanišnih tipova koji su zastupljeni s manje od 10% na površini županije i ukupno zauzimaju površinu oko 495 ha. Kao najprihvatljivije s aspekta
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=