STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 97 mineralnih sirovina) na području Općine Sirač, unutar planiranog istražnog prostora mineralnih sirovina (br. 8). Budući da će uspostavom ovoga EP-a doći do znatnijeg negativnog utjecaja na šume u vidu uklanjanja (prenamjene) veće šumske površine, preporučuje se ovaj zahvat izbaciti iz plana ukoliko ne postoje prevladavajući razlozi za njegovu izvedbu. Ukoliko ipak dođe do izvedbe ovoga zahvata, sve potencijalne aspekte utjecaja na okoliš treba detaljno obraditi u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO). Prilikom izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata kao što su dalekovodi, naftovodi, plinovodi i produktovodi, najveći utjecaj na šume očituje se u vidu prenamjene površine koridora potrebnih za njihovu izgradnju. Iako podzemni objekti (naftovod, plinovod, produktovod) faktički ne zauzimaju prostor, svejedno se mora ostaviti koridor čistine radi potrebe servisiranja i hitnih intervencija, tako da je prenamjena, odnosno uklanjanje šuma neizbježno. Najveći utjecaj na šume u ovom će slučaju imati izgradnja produktovoda (br. 21), međunarodnog naftovoda (br. 20) te magistralnog plinovoda (br. 19), budući da će doći do presijecanja šumskih područja gospodarskih šuma te će se šuma u širini koridora morati ukloniti i taj se utjecaj ne može izbjeći. Veće površine šume ukloniti će se izgradnjom 110 kilovoltnog dalekovoda br. 6 te 400 kilovoltnog dalekovoda br. 13 i 14. Prilikom izgradnje ovih objekata treba nastojati, koliko prilike dopuštaju, izmjestiti trase na način da što manje zadiru u šumsko područje te ih položiti istim koridorom (s aspekta zaštite šuma i divljači bolje je imati širi koridor u koji bi se smjestili svi objekti nego nekoliko užih koji bi doveli do veće fragmentacije šumskog područja što bi uvelike utjecalo na smanjenje zdravstvenog stanja šuma i kvalitete staništa, odnosno boniteta lovišta, za divljač). Nakon izgradnje, novostvorene šumske rubove treba adekvatno sanirati autohtonim vrstama drveća i grmlja radi uspostave vjetrobranih pojaseva i zatvaranja šumskog ruba čime bi se spriječila promjena mikroklimatskih uvjeta koja bi dovela do već spomenutog pogoršanja zdravstvenog stanja šuma i boniteta lovišta. Provedenom analizom mogućih utjecaja razvidno je kako većina planiranih cestovnih prometnica većinom ne prolazi šumskim područjem ili tek neznatno presijeca manje površine gospodarskih šuma. Zahvati prilikom izgradnje kojih će doći do većeg utjecaja na šume u vidu prenamjene šumskog područja su izgradnja državne ceste DC9, autoceste AC1 i brze ceste BC1. Najveći okolišni problem pri izgradnji svih vrsta cesta kao linijskih infrastrukturnih zahvata je fragmentacija šumskog područja, pri čemu treba razlikovati ograđene objekte (autoceste i brze ceste) od neograđenih (ostale kategorije cestovnih prometnica). Kad je riječ o negativnom utjecaju na šume, prvenstveno se misli na promjenu stanišnih uvjeta na novonastalim rubovima sastojina (veća insolacija, smanjena vlažnost, utjecaj polutanata s prometnica), što može prouzročiti slabiju vitalnost ili čak sušenje dijelova šume u blizini novih prometnica. Utjecaj prenamjene, odnosno izdvajanja šumskih površina iz šumskogospodarskog područja u iznosu površine koridora kojim ih nove prometnice presijecaju utjecaj je koji se ne može izbjeći, iako prilikom projektiranja treba nastojati izmaknuti koridore prometnica što je više moguće van šumskog područja. Izgradnja prometnica imati će umjeren utjecaj na lovstvo i lovnu divljač, budući da će izgradnjom planiranih brzih cesta i autoceste koje su ograđeni objekti doći do fragmentacije staništa i smanjenja bonitetne vrijednosti lovišta. Također, fragmentacijom staništa osim smanjenja površine iskoristivog biotopa dolazi i do sprečavanja migracija koje su bitne radi razmjene genetskog materijala i održavanja vitalnosti populacije te pristupa izvorima hrane i vode. Neograđene ceste stvaraju mogućnost potencijalne kolizije divljači s vozilima, pri čemu može doći do šteta na divljači i od divljači. Izgradnjom linijskih infrastrukturnih objekata dolazi do daljnje fragmentacije staništa, budući da će se divljač povući dalje od izvora buke i svjetla koje će novi objekti generirati, čime se smanjuje lovno-produktivna površina što će se negativno odraziti na brojnost i vitalnost populacija. Niti jedan od planiranih objekata gospodarenja otpadom nije planiran na šumskom području te se stoga može zaključiti kako izgradnja ovih objekata nije konfliktna s aspekta zaštite šuma i šumarske djelatnosti.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=