STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 94 tehnologijama i programima prepoznatljivim i konkurentnim na domaćem i svjetskom tržištu te u skladu s načelima zaštite okoliša uvjetovanim zakonskom regulativom. Dodatno je propisana potreba za osnaživanjem udjela ulaganja u kvalitativnu transformaciju postojećih gospodarskih sustava, tj. uklanjanje nečistih i zastarjelih tehnologija, a pri planiranju novih industrijskih zona odabir tehnologija koje po svom karakteru mogu biti korištene i smještene u određeni prostor s gledišta emisija u zrak. Moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i slične zone te poduzimati zaštitne mjere ugradnjom uređaja za pročišćavanje. Neovisno o području koje pojedini zahvati (prometni pravci, gospodarske zone, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, odlagališta,…) zauzimaju u prostoru, njihovom upotrebom direktno ili indirektno nastaju određene količine stakleničkih plinova. Zbog prirode klimatskih promjena koje nisu usko vezane za jednu lokaciju nego su fenomen koji se odvija na globalnoj razini, široka svjetska javnost sve je svjesnija posljedica koje klimatske promjene donose, pa je na gotovo svim razinama i u gotovo svim projektima smanjenje emisija stakleničkih plinova jedna od stavki na koje se stavlja posebna težina. PP BBŽ nije planiran niti jedan zahvat koji bi bio u potpunosti neprihvatljiv s aspekta utjecaja na klimatske promjene. Pozitivan doprinos prilagodbi na klimatske promjene imaju projekti PP vezani uz podjele prostora. Na taj se način smanjuje potencijala šteta koja može nastati na potresnim područjima, nestabilnim tlima ili klizištima. U poglavlju 6.6 VODE precizirana su poplavna područja sa ocjenom vjerojatnosti poplavljivanja na određenom području, te su u skladu s tim dane ocjene prihvatljivosti pojedinih zahvata. Također su obrađene i mjere zaštite od poplava (lokacije akumulacija i retencija) što također pozitivno pridonosi prevenciji šteta nastalih poplavama odnosno ublažavanju posljedica koje nastaju zbog poplava. 6.4. TLO I POLJOPRIVREDA Pri analizi utjecaja zahvata planiranih IV. izmjenama i dopunama prostornog plana Bjelovarskobilogorske županije na tlo i poljoprivrednu djelatnost, kao kriterij za definiranje konfliktnih područja razmatrano je prije svega ne-zauzimanje ili zauzimanje u što manjoj mogućoj mjeri vrijednih poljoprivrednih tala (P2) te valorizacija ostalog obradivog (P3) poljoprivrednog zemljišta ukoliko je uređeno i okrupnjeno, na način kako ih je u prostornom planu definirao Zavod za prostorno planiranje BBŽ u nedostatku preciznijih podataka. Imajući u vidu činjenicu kako poljoprivredno zemljište obuhvaća 51% površine županije te da je poljoprivredna djelatnost jedna od ključnih gospodarskih grana županije (iako na području županije nema osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, P1), razvojne ciljeve treba uskladiti na način da se, koliko god je to moguće, razvojni projekti smještaju van poljoprivrednih područja na vrijednim poljoprivrednim tlima (P2), osim ukoliko se ne ustanovljavaju s ciljem poboljšanja/povećanja poljoprivredne proizvodnje, u skladu s čl. 20. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15). Infrastrukturne zahvate koji će prouzročiti fragmentaciju poljoprivrednog tla treba nastojati izmjestiti na način da ne presijecaju poljoprivredne parcele. S aspekta zaštite poljoprivredne djelatnosti i poljoprivrednog tla, gospodarske zone su prihvatljive na poljoprivrednim područjima ukoliko se osnivaju u svrhu poljoprivredne proizvodnje ili ukoliko se to nikako ne može izvesti na drugom pogodnom zemljištu zbog prevladavajućih razloga. Budući da se niti jedan od planiranih zahvata bilo poljoprivrednih bilo industrijskih gospodarskih zona ne planira na području vrijednog obradivog tla (P2), može se zaključiti kako planirane gospodarske zone nisu konfliktne s obzirom na zaštitu tla i poljoprivredne proizvodnje.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=