STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 93 zahvata za posljedicu imati značajni porast u proizvodnji letjelica koje su izvor stakleničkih plinova, te je zaključeno kako navedeni zahvati neće pridonijeti emisijama stakleničkih plinova u mjeri koja bi mogla utjecati na klimatske promjene. → željeznički promet – iako je željetnički promet grana prometa koja pozitivno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova jer je odnos prevezene robe/osoba i emitiranih stakleničkih plinova u željezničkom prometu, u odnosu na cestovni/zračni promet puno prihvatljiviji, PP ne planiraju se novi željeznički koridori, te nema doprinosa ublažavanju klimatskih promjena Eksploatacijska polja → Eksploatacijska polja mineralnih sirovina – nemaju značajne emisije stakleničkih plinova te stoga ne pridonose klimatskim promjenama → Eksploatacijska polja nafte/plina – indirektno utječe na antropogeno uzrokovani nastanak stakleničkih plinova jer sagorijevanjem eksploatiranih sirovina nastaju staklenički plinovi. Također, pri eksploataciji se troši znatna količina energije, često dobivena upravo iz fosilnih goriva. U kojoj mjeri će planirana eksploatacijska polja doprinijeti nastanku stakleničkih plinova zbog nedostatka potrebnih informacija na razini strateške procjene nemoguće je odrediti. → Geotermalno polje – nusprodukt toplinske energije koja se dobiva eksploatacijom geotermalne vode su velike količine CO2 koji se nalazi u ležištima geotermalne vode. Količine CO2 ovise o fazi i načinu eksploatacije, pa je pri realizaciji samog zahvata potrebno razmotriti na koji će se način iskorištavati/zbrinjavati oslobođeni CO2 Odvodnja → UPOV i ostali elementi odvodnje – u sustavu odvodnje otpadnih voda nastaju određene količine stakleničkih plinova. Ti plinovi nastaju ili u nekontroliranim uvjetima (otvoreni sustav odvodnje, sabirne jame) ili u kontroliranim uvjetima sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Planirani UPOV i dovodni kanali otpadnih voda stoga imaju pozitivan doprinos smanjenju količina stakleničkih plinova u atmosferu zbog mogućnosti kontrole njihova ispuštanja. Otpad → Nusprodukti razgradnje otpada su odlagališni plinovi koji u velikoj mjeri sadrže stakleničke plinove CO2 i CH4. Realizacija zahvata koji pridosnose boljem gospodarenju s otpadom, kao što su izgradnja centara za gospodaarenje otpadom, sanacija postojećih odlagališta, obrada, reciklaža, skladištenje i oporaba otpada pozitivno pridonose smanjenju količine nastalih stakleničkih plinova i kontroliranom upravljanju sa nastalim plinom (npr. spaljivanje na baklji). Stoga je doprinos realizacije svih zahvata planiranih PP koji se odnose na otpad pozitivan u smislu smanjenja emisija stakleničkih plinova i ublažavanju klimatskih promjena. Elektroenergetske građevine/izvori energije → Zahvati planirani PP uglavnom se odnose na obnovljive izvore energije (bioplinske, solarne, vjetro elektrane,…) koje pozitivno pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova u atmosferu, odnosno zamjeni konvencionalnih izvora energije sa obnovljivim, niskougljičnim izvorima. Stoga su sa stanovišta ublažavanja klimatskih promjena svi planirani zahvati prihvatljivi. Industrijske gospodarske zone → Nusprodukt određenih industrijskih procesa su emisije onečišćujućih tvari u zrak. Među te tvari spadaju i staklenički plinovi. PP nije precizirana industrijska tehnologija pojedinih zahvata te nije moguće odrediti njihov doprinos klimatskim promjenama. Planom se nastoji osigurati da se gospodarske djelatnosti smještaju u prostor uz uvjete da su zasnovane na novim
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=