STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 92 može imati značajan negativni utjecaj. Snaga utjecaja ovisi o tipu zahvata odnosno industrijskog postrojenja. → Izgradnja prometnica – prometnice neizostavno unose promjene u strukturu krajobraza i uzrokuju promjenu karaktera i fragmentaciju. Dijelovi planiranih prometnica fragmentiraju vrijedna krajobrazna područja. → Mineralne sirovine – eksploatacijska polja se fizičkim značajkama i karakterom razlikuju od ostalog krajobraza. → Energetska postrojenja i vodovi – izgradnja plinovoda, a posebice dalekovoda i energetskih postronjenja, unosi snažan antropogeni element negativnih značajki u krajobraz. → Akumulacije i retencije – budući da je njihova izgradnja mahom predviđena u vrijednijim mozaičnim krajobraznim sustavima, postoji mogućnost snažne promjenene tipologije i karaktera krajobraza ili promjene lokalnih značajki krajobraza. 6.2. KVALITETA ZRAKA Budući da su vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku prema kojima se određuje kategorija kvalitete zraka pojedinog područja (Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/2012)) zadane kao granične vrijednosti obzirom na zaštitu zdravlja ljudi i s obzirom na kvalitetu življenja, procjena utjecaja određenih zahvata i njihovih negativnih ili pozitivnih utjecaja uklopljena je u poglavlju 6.10 STANOVNIŠTVO I ZDRAVLJE LJUDI. 6.3. KLIMATSKE PROMJENE Među znanstvenom populacijom prevladava mišljenje da je za klimatske promjene zaslužan tzv. efekt staklenika51. Plinovi koji uzrokuju efekt staklenika, a time i opažene klimatske promjene nazivaju se staklenički plinovi. Najzastupljeniji staklenički plinovi u atmosferi su vodena para, ugljikov dioksid, metan i ozon. Negativni antropogeni doprinosi klimatskim promjenama vežu se uz djelatnosti koje kao nusprodukt emitiraju značajne količine stakleničkih plinova i time narušavaju njihovu prirodnu koncentraciju u atmosferi. Posljedice klimatskih promjena očituju se u povećanoj učestalosti ekstremnih vremenskih događaja, a koja su često uzrok elementarnih nepogoda (poplave, suše,…). Stoga se ocjena prihvatljivosti pojedinih projekata tj. zahvata s obzirom na klimatske promjene svodi na procjenu emisija stakleničkih plinova pojedinih projekata i na doprinos projekata prilagodbi na neminovne klimatske promjene koje se događaju i one koje se predviđaju u budućnosti. Zahvati koji uključuju emisije stakleničkih plinova: Promet → cestovni promet - izgradnja cestovnih prometnica sama po sebi znatno ne pridonosi emisijama stakleničkih plinova. Hoće li izgradnja navedenih prometnica biti generator povećanih emisija stakleničkih plinova u odnosu na sadašnje stanje, odnosno, koliko će se ukupan promet i broj vozila (izvora stakleničkih plinova) zbog izgradnje planiranih koridora povećati, nemoguće je sa sigurnošću odrediti. → zračni promet – kao i u slučaju cestovnog prometa, sama izgradnja zračnih pristaništa, letjelišta i heliodroma znatno i dugoročno ne pridonosi emisijama stakleničkih plinova. Zbog nedostatka preciznih podataka o broju i vrsti letjelica koje će se služiti planiranim zahvatima nije moguće precizno odrediti količinu stakleničkih plinova koji će nastati upotrebom planiranih zahvata. Nadalje, nije realno za pretpostaviti da će sama izgradnja planiranih 51 efekta staklenika je proces pri kojem se dugovalno toplinsko zračenje sa površine Zemlje apsorbira u atmosferi, a apsorbiraju ga tzv. staklenički plinovi
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=