STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 83 Što se tiče kvalitete zraka i utjecaja na zdravlje ljudi, prilikom razvoja i unaprjeđenja prostora kroz projekte koji se tiču infrastrukture, eksploatacijskih polja i drugih potrebno je voditi brigu o zaštiti kvalitete zraka. Najefikasniji oblik zaštite kvalitete zraka u smislu zaštite zdravlja ljudi i kvalitete življenja je napraviti dovoljnu udaljenost planiranih objekata od najbližih naselja odnosno stambenih objekata, kako bi se ublažio utjecaj eventualnih emisija onečišćujućih tvari. S obzirom na disperznu naseljenost na području županije te velik broj malih naselja pretpostavlja se da je utjecaj izvora onečišćenja malen. Utjecaj potencijalnih izvora onečišćenja na kvalitetu zraka, razinu buke, a time i na zdravlje ljudi veći je na područjima većih naselja (Bjelovar, Čazma, Garešnica, Daruvar, Grubišno polje…). Na zdravlje stanovnika i kvalitetu života utječe i način postupanja s otpadom. Na području BBŽ trenutno i nema izrazitih proizvođača opasnog otpada, no znatne količine neprijavljenog opasnog otpada i gotovo sav opasni otpad iz kućanstava se, zbog otežane kontrole i „štednje” te nepostojanja stanovništvu prihvatljivog načina organiziranog prikupljanja malih količina, zbrinjava na nepropisan i za okoliš štetan način (odlaganjem na neuređena i nekontrolirana odlagališta komunalnog otpada). Postojeći problemi Opadanje ukupnog broja stanovnika uvjetovano je prirodnom depopulacijom i negativnim migracijskim saldom. Nepovoljna demografska slika Bjelovarsko-bilogorske županije vezana je za stalno smanjenje broja stanovnika te vrlo lošu dobnu strukturu stanovništva. Također, na području Županije vrlo je izražena velika neravnomjernost u naseljenosti što dodatno utječe na negativne trendove. Na taj se način u ruralnim područjima s najizraženijom depopulacijom (uzrokovanu migracijom ili prirodnim prirastom) i najnepovoljnijom biološkom strukturom stanovništva problemi produbljuju. Posljedično to utječe i na društveno-gospodarski razvoj županije i to kroz gospodarsku strukturu stanovnika. Zdravstveno stanje stanovništva direktno je i najčešće povezano s kvalitetom vode, onečišćenjem zraka i nedovoljnom sanacijom onečišćenih područja. Na području Županije najveća priključenost na javne sustave vodoopskrbe je na području gradova i većih općinskih središta. Ostalo stanovništvo koristi se lokalnim vodovodima, bunarima i vodom iz javnih ili privatnih zdenaca. S obzirom na to da sadašnja opskrbljenost, raspoloživost i zdravstvena ispravnost vode nije zadovoljavajuća, radi osiguranja dovoljne količine kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo potrebno je kroz program vodoopskrbe poboljšati stanja postojećih izvorišta, otvarati nova izvorišta, otkriti gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu te sanirati nastale kvarove (zbog dotrajalosti, lošeg održavanja i sl.). Odvodnja otpadnih i oborinskih voda riješena je djelomično u gradovima te općinskim središtima, a kod većine perifernih naselja odvodnja otpadnih voda riješena je putem sabirnih i septičkih jama iz kojih se otpadne vode prelijevaju u vodotoke i dreniraju u podzemlje. 2.11.OTPAD Prema podacima Plana gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije evidentirano je šest odlagališta otpada na koja se organizirano dovozi otpad (pet gradskih i jedno općinsko). Za gradove je formirano pet odlagališta otpada od kojih su četiri sa svom pripadajućom dokumentacijom, dok za jedno nije izdana građevinska dozvola. Pored naznačenih odlagališta komunalnog otpada, na području BBŽ, prema podatcima iz 2008. g., prisutno je i 85 divljih odlagališta koja zauzimaju površinu od 17,6 ha i na kojima se godišnje odlaže oko 400.000 m³ otpada.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=