STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 80 Hrvatskoj gustoća naselja iznosi 119,3847. Također, područje kojem pripada Bjelovarsko-bilogorska županija ima vrlo visok udio patuljastih naselja (manje od 100 stanovnika). Disperzna naseljenost otežavajuća je okolnost u uređenju i organizaciji prostora i pripadajuće infrastrukture. Županija je slabije urbanizirana u odnosu na državni prosjek (oko 50%). Proces urbanizacije očituje se u manjem padu broja stanovnika u većim, gradskim naseljima od ostalih naselja. U Županiji je trećina naselja prijelaznog tipa koji su doživjeli određeni stupanj socioekonomske preobrazbe. Najveći broj naselja seoskog je tipa i u njima također živi trećina stanovništva. Taj tip naselja ima vrlo lošu demografsku strukturu, a dio tih potpuno su napuštena ili imaju vrlo visok stupanj ostarjelog stanovništva. Ovaj tip naselja nije doživio značajnije preobrazbe u socio-ekonomskom smislu, a procesi depopulacije i starenja stanovništva u ovim naseljima su najizraženiji. Shodno tome, a u svrhu ravnomjernijeg razvoja naselja u Županiji potrebno je definirati i optimizirati opremanje određenih naselja društvenom i komunalnom infrastrukturom (stupanj opremljenosti centralnim funkcijama) i ostalim elementima uređenja naselja. Na taj način bi moglo doći do potrebne revitalizacije, a prioritetno onih koja najbrže gube stanovništvo. Zdravlje ljudi Zdravstveno stanje stanovništva direktno je i najčešće povezano s kvalitetom vode, onečišćenjem zraka i nedovoljnom sanacijom onečišćenih područja. Najčešći štetni utjecaji okoliša na zdravlje ljudi povezani su s lošom kakvoćom vode za piće i lošom sanitacijom. U Republici Hrvatskoj kakvoća vode za piće iz javnih vodoopskrbnih objekata vrlo je dobra. Tako je u 2010. godine udio kemijski neispravnih uzoraka iznosio 5,5%, dok je udio mikrobiološki neispravnih uzoraka bio 5,8%. Opskrbljenost vodom za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava na razini države je 80%. Najmanji udio (34%) ima Bjelovarsko-bilogorska županija i značajno zaostaje za primjerice Primorsko-goranskom županijom, gdje je obuhvat čak 97%. U RH sustavno se prate uglavnom parametri koji se odnose na zdravstvenu ispravnost, kao što su: praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće iz javnih vodoopskrbnih objekata, praćenje zdravstvene ispravnosti vode za rekreaciju, praćenje zdravstvene ispravnosti namirnica pri uvozu i na tržištu, praćenje slučajeva i epidemija bolesti koje se prenose hranom i epidemija bolesti koje se prenose vodom, praćenje kvalitete zraka i praćenje UV B ozračenosti. U urbanim i prometnim područjima, uz onečišćenje zraka, utjecaj na ljudsko zdravlje i kvalitetu života imaju buka i prometne nesreće. Onečišćenje zraka obuhvaća prisutnost u zraku jedne ili više tvari kao što su aerosoli (prašine, dimovi, magle), plinovi i pare takvih značajki i u takvim koncentracijama da mogu biti štetni za život i zdravlje ljudi. Obuhvat hrvatskog stanovništva s priključcima na javne vodoopskrbne sustave je oko 81,3%, ali sa značajnim varijacijama na regionalnoj razini. Na području BBŽ opskrbljenost vodom vodoopskrbnog sustava je ispod prosjeka RH. Stanje u vodoopskrbi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji jedno je od najlošijih u državi. Dosadašnji se vodoopskrbni sustav u Županiji razvijao pojedinačno, za svaki grad ili općinsko središte potpuno odvojeno, pa su zato mnoga odvojena brdska područja ostajala bez ikakvih vodoopskrbnih priključaka. Iz tog je razloga vodoopskrba neravnomjerno raspoređena. U gradovima poput Daruvara i Bjelovara i općinskim središtima opskrbljenost je sasvim dobra, ali zato u mnogim naseljima i cijelim općinama nema izgrađenih vodoopskrbnih sustava. 47 Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2009.-2013.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=