STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 71 ovlaštenicima prava na kulturnim dobrima, utvrđivanje posebnih uvjeta građenja, utvrđivanje uvjeta korištenja, namjene i upravljanja kulturnim dobrima, utvrđivanje režima zaštite, organiziranje i izvođenje zaštitnih radova na kulturnim dobrima, vođenje prvostupanjskog upravnog postupka sukladno zakonskim propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine. Konzervatorski odjel obavlja i stručni nadzor, provođenje kontrole prometa, uvoza i izvoza kulturnih dobara, osiguravanje djelovanja jedinstvene informacijsko-dokumentacijske službe uz suradnju s drugim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim i fizičkim osobama u cilju poticanja i promicanja zaštite kulturne baštine. Pravna zaštita provodi se Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i drugom važećom zakonskom regulativom. Svojstva kulturnog dobra utvrđuju se rješenjem, trajno, a preventivno zaštićenog dobra na tri godine, odnosno na šest godina za arheološka i podvodna arheološka nalazišta. Upisuju se u Registar kulturnih dobara RH, javnu knjigu koja sadrži listu zaštićenih kulturnih dobara, listu preventivno zaštićenih dobara te listu kulturnih dobara nacionalnog značaja. Osim kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara RH, prema važećoj legislativi kulturna se baština prepoznaje, valorizira i štiti mjerama prostornih planova svih razina i vrsta koja donosi sustav neophodnih operativnih mjera zaštite. Takva baština nosi oznaku evidentirane baštine, a njeni najvrjedniji primjeri se predlažu za preventivnu, odnosno trajnu zaštitu. Operativna razina ostvaruje se provedbom propisanih mjera zaštite, a financira se sredstvima kroz javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture, spomeničku rentu, fondove EU te sredstvima vlasnika i imatelja kulturnog dobra. Postojeći problemi → Nezadovoljavajuće stanje dijela materijalne, a posebno graditeljske baštine uzrokovali su zapuštenost, neodržavanje i ruševnost kao posljedica depopulacije prostora Županije i napuštanja tradicijskog načina življenja. Osim recentnih procesa za takvo stanje zaslužna su i nedavna ratna razaranja, posebice na istoku Županije. → Nedostatna sredstva koja se ulažu u zaštitu i očuvanje kulturne baštine, bilo da je riječ o javnim ili privatnim izvorima financiranja. Ministarstvo kulture na godišnjoj razini odobrava programe zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine na razini od približno 3.500.000 kuna, što je daleko ispod stvarnih potreba. → Nedovoljna istraženost kulturnih dobara, pogotovo arheološke i tradicijske baštine, što je posljedica nedostatne kadrovske infrastrukture nadležnih tijela. → Nedostatak programa gospodarskog korištenja i modela upravljanja kulturnom baštinom, zbog čega nema njihova sustavnog održavanja i korištenja (npr. za razvoj kulturnog i ostalih selektivnih oblika turizma). → Niska svijest javnosti o vrijednostima i mogućnostima korištenja kulturne baštine. → Nedostatna muzejska prezentacija i javna nedostupnost vrijednih sakralnih i privatnih zbirki, čime se reducira mogućnost održivog korištenja kulturne baštine i kreiranja turistički atraktivnih destinacija. Mogući razvoj bez provedbe PP BBŽ Budući da se procesi otkrivanja, očuvanja i održivog korištenja kulturne baštine ne vežu isključivo uz provedbu PP-a nego ovise i o nizu drugih faktora moguće je predvidjeti unapređenje stanja kulturne baštine.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=