STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 69 Postojeći problemi Stanje regionalnog parka Moslavačka gora je dobro, no još nije donesen Prostorni plan posebnih obilježja niti Plan upravljanja ovim područjem što onemogućava provođenje efikasne zaštite prostora i iskorištavanje potencijala za razvoj turizma. Mogući razvoj bez provedbe PP BBŽ Bez provedbe predmetnog prostornog plana zadržalo bi se trenutno stanje zaštićenih područja. 2.9. KULTURNA BAŠTINA Kulturna baština BBŽ rezultat je trajne naseljenosti kroz povijest. S obzirom na ruralni karakter područja kulturna baština je u načelu grupirana uz veća naselja uz izuzetak arheološke baštine koja je rasprostranjena širom prostora. Kao mjesto s najviše elemenata kulturne baštine izdvaja se grad Bjelovar koji je kroz povijest bio vojno, administrativno, industrijsko i kulturno središte. Na prostoru BBŽ dominiraju elementi KB datirani od razdoblja baroka pa do početka 20. st., a pripadaju nizu stilova karakterističnih za područje srednje Europe u datim razdobljima. Elementi datirani u ranija razdoblja manje su zastupljeni, prije svega zbog osmanlijskih razaranja, a ograničeni su pretežno na arheološka nalazišta te ostatke srednjovjekovnog sakralnog i fortifikacijskog graditeljstva. Antička baština izrazito je skromnog opsega te je i ograničena na slučajne nalaze i rijetka arheološka nalazišta. Materijalna kulturna baština Nepokretna kulturna baština Podaci iz Registra kulturnih dobara RH referentni su i isključivi podaci korišteni u ovoj Studiji. S danom 17. studenog 2015. godine na popisu se nalazi ukupno 117 nepokretnih kulturnih dobara. Prostorne cjeline zaštićene su na području grada Bjelovara, Čazme i Daruvara. Unutar zaštićenih urbanih cjelina nalazi se i veći dio registriranih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara graditeljske baštine stambene, javne i sakralne namjene. U Daruvaru se nalazi i zaštićeni lječilišni kompleks Daruvarskih toplica. Sakralne građevine su najbrojniji pojedinačni objekti nepokretne kulturne baštine. Ima ih 60 i nalaze se na cijelom prostoru BBŽ; unutar zaštićenih gradskih jezgri, u sklopu naselja ili kao izdvojeni objekti. Zaštićene profane građevine se u glavnim skupinama mogu podijeliti na: javne građevine, stambene, stambeno-poslovne, obrambene te industrijske građevine. Od 37 registriranih građevina profane arhitekture, većina se nalazi na prostoru grada Bjelovara. Arheološka nalazišta zaštićena su kulturna dobra na ukupno 14 lokacija unutar BBŽ-a, što je odraz stanja njihove istraženosti. Pokrivaju povijesna razdoblja od prapovijesti pa do srednjeg vijeka. Topografska distribucija određena je prije svega obrambenim potencijalom prostora. Specifičnu i značajnu skupinu predstavljaju srednjovjekovna gradišta štićena zemljanim bedemima i opkopima, kako u dolinama vodotoka tako i u šumovitim brežuljcima. Zbog nedovoljne istraženosti slabo su zastupljena u korpusu zaštićenih arheoloških nalazišta. S obzirom na pretežno ruralne značajke prostora tradicijsko graditeljstvo je široko rasprostranjeno. Usprkos njegovoj brojnosti, tek je manji broj zaštićen kao pojedinačno kulturno dobro. Razlog je izrazito loše građevinsko stanje čemu pridonose nerezistentni materijali te neodržavanje građevina zbog depopulacije prostora. Po svojim kvalitativnim vrijednostima zaštićena kulturna baština BBŽ-a pripada pretežno skupini užeg i šireg regionalnog značaja. Nacionalni značaj determiniran je srednjovjekovnim plemićkim gradovima
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=