STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 66 vlasuljom (Festuco drymeiae - Quercetum petraeae) koja predstavlja graničnu zajednicu kiselih kitnjakovih šuma prema termofilnim šumama. Osim tipičnih vrsta europskih acidofilnih kitnjakovih i bukovih šuma, u ovoj zajednici vrlo su česte i vrste termofilnih šuma. Značajna vrijednost predmetnog područja je i bogata kulturno-povijesna i tradicijska baština. Tako na području Moslavačke gore i njezinom rubnom području nalazimo brojne ostatke srednjovjekovnih burgova i utvrde kao Garić grad, Jelen grad, Košut grad (Ruškovica), Tocilj grad, Vilenjak (Kutinjec grad), Kaštel Garignica, Deča, Bršljanovac, Stara Kutina (utvrda Aušova), Plovdin grad, Turski stol, Međurić, Moslavina (Stara Popovača), Čazma, te samostanske komplekse Pavlinski samostan Blažene Djevice Marije pod Garićem (Bela crkva) i Franjevački samostan. Brojna su i mjesta pučkih legendi i narodne predaje poput Groba Kaluđera, Mustafine Klade, Puklog kamena, Ružice Garičke, Čaira (pašnjaka) i Šartovca (Čadorovca). Na ovom prostoru brojna su i arheološka nalazišta (od 5.600 - 2.300 godine prije Krista) i to nalazišta neolitičke, korenovske, sopotske, lasinjske i vučedolske kulture (Iva Kaniška i Kapelica kod Garešnice, Voloderska brda, Srednje brdo u Šartovcu), nalazišta iz brončanog doba (Gradina Marić u Mikleuški) te ona iz ilirskih i rimskih vremena (Kutinska Lipa, Ciglenica u Osekovu, Repušnica kod Kutine). Između ostalih znamenitosti treba istaknuti i brojne vinske ceste Volodera i Velike Ludine te mjesto Vezište u blizini. Zaštita u kategoriji „regionalni park“ omogućit će očuvanje navedenih vrijednosti Moslavačke gore i otvoriti novu perspektivu održivog razvoja kroz dopuštanje odgovarajućih gospodarskih aktivnosti i svih vidova rekreacije i turizma. Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo ginkga u Daruvaru45 (1967.g.) - najstariji primjerak ove vrste u RH i drugi najstariji u Europi. Prostorni plan BBŽ predviđa i zaštitu područja primjenom planskih mjera zaštite na nizu područja. Kako je riječ o prostoru koji se štiti planom, u smislu rezervacije prostora, ona nisu obrađivana u poglavlju Zaštićena područja prirode, već se predmetno poglavlje odnosni na područja zaštićena Zakonom. Prostori vrijednih krajobraza su uključeni u analizu krajobraza. Zakonska ograničenja povezana s kategorijom zaštite su prikazana u sljedećoj tablici (Tablica 2.10), kao i mjere zaštite predložene od strane DZZP-a prilikom izrade Stručne podloge za izradu predmetnih izmjena i dopuna plana. 45 Rješenje o zaštiti i upisu u Registar br. 181/1-1967
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=