STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 65 NAZIV EVIDENTIRANOG PODRUČJA PREDLOŽENOG ZA ZAŠTITU MIŠLJENJE DZZP-A O POTREBI DALJNJE ZAŠTITE OBRAZLOŽENJE MIŠLJENJA Stablo hrasta lužnjaka kod crkve u Tomašici ✖ Iako prema svojim obilježjima ima potencijala za zaštitu, slijedom novih smjernica zaštite prirode koje se temelje ponajprije na prirodnosti prostora, a ne drugim vrijednostima (estetska, umjetnička, kulturno- povijesna i dr.), ovo stablo ocjenjuje se neperspektivnim za proglašenje zaštite ✖ Nije potrebno predlagati za zaštitu ✔ Potrebno je predložiti za zaštitu Područje Moslavačke gore, u ukupnoj površini od 15.111 ha, proglašeno je Regionalnim parkom 2011.g.44. Regionalni park obuhvaća prirodno i dijelom kultivirano područje Moslavačke gore, jugozapadnog dijela područja Bjelovarsko- bilogorske (45% ukupne površine) i sjeveroistočnog dijela područja Sisačko- moslavačke županije (55% ukupne površine). Moslavačka gora je prepoznatljiva krajobrazna cjelina šireg područja Bjelovarsko-bilogorske i Sisačkomoslavačke županije velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine. Geološka baština, odnosno geološka i geomorfološka raznolikost (različite vrste stijena/minerala, fosila, geoloških i geomorfoloških struktura, tekstura, pojava i oblika) koja se otkriva i eksploatacijom mineralnih sirovina je jedna od bitnih vrijednosti zbog kojih je Moslavačka gora proglašena regionalnim parkom te će se kandidirati/ uključiti u Asocijaciju europskih geoparkova (EGN) i Svjetsku UNESCO-vu mrežu geoprakova. Središnje dijelove Moslavačke gore izgrađuje dobro razvijen i s regionalno- geološkog stanovišta značajan kredni magmatski i metamorfni kompleks, koji u sebi uklapa starijepaleozojski metamorfni kompleks, dok su rubni dijelovi prekriveni raznovrsnim mlađim neogenskim i kvartarnim naslagama te sedimentnim stijenama taloženim u različitim kopnenim, jezerskim i morskim okolišima. Sedimentne stijene s oboda kristalinika Moslavačke gore čuvaju zapis o široj evoluciji Panonskog bazena i životu u nekadašnjem velikom jezeru koje je prekrivalo ovaj prostor. Moslavačka gora predstavlja izuzetno važno područje za proučavanje svih vrsta stijena i geoloških procesa, a poglavito vrlo rijetkih magmatskih i metamorfnih stijena (granit, granodiorit, pegmat, aplit, garbo, gnajs, amfibolit, mramor, škriljavci itd.) koje izgrađuju samo 3-4 % teritorija RH. Navedene vrste stijena otkrivene su u pokosima putova, usjecima i koritima potoka, napuštenim i/ili aktivnim kopovima mineralnih sirovina. Za ovako malo područje zabilježen je u znanstvenoj literaturi relativno velik broj minerala (andaluzit, turmalin, cirkon, silimanit, kordijerit itd). Od brojne geološke baštine predmetnog područja ističe se jedinstvena i vizualno atraktivna pojava kuglastog lučenja migmatita (tri višemetarske kuglaste forme) skrivena u šumama Garjevice, prirodni izvori nafte u potoku Paklenica te fosilni ostaci velikih sisavaca (praslonova, dinoterija te nosoroga) pronađeni u napuštenom glinokopu u Gornjoj Jelenskoj. Uz geološku raznolikost, temeljna prirodna vrijednost ovog područja su i očuvani šumski ekosustavi, među kojima prevladavaju mezofilne i neutrofilne bukove šume, šuma bukve s lazarkinjom (Asperulo odoratae - Fagetum), šuma bukve s dlakavim šašem (Carici pilosae - Fagetum), šuma bukve s bjelkastom bekicom (Luzulo - Fagetum), zatim neutrofilne šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco - Carpinetum betuli) te acidofilne kitnjakove šume s pitomom kestenom (Querco - Castanetum sativae). Na padinama i grebenima Moslavačkoga gorja razvija se i šuma kitnjaka s 44 Uredba o proglašenju Regionalnog parka „Moslavačka gora“, NN 68/11
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=