STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 62 SKUPINA BROJ UGROŽENIH VRSTA ZA KOJE SE PRETPOSTAVLJA DA DOLAZE NA PROSTORU ŽUPANIJE POSEBNO UGROŽENE VRSTE KOJE SE OČEKUJU NA PROSTORU ŽUPANIJE Ribe 11 vrste iz porodica: paklara (dunavska paklara), šaranki (potočna mrena, bolen, krkuše i dvoprugasta uklija, plotica), vijuna (zlatni vijun) te pastrva (potočna pastrva) te manjić i piškur bolen (Aspius aspius) potočna mrena (Barbus balcanicus) manjić (Lota lota) piškur (Misgurnus fossilis) zlatni vijun (Sabanejewia balcanica) potočna pastrva (Salmo trutta) Beskralješnjaci (postoje podaci za leptire) 18 vrste iz porodica: riđa, debeloglavaca, bijelaca, plavaca i lastinrepaca narančasti poštar (Colias myrmidone) močvarni plavac (Maculinea alcon) Osim gore navedenih, važne vrste ostale faune kao i flore iskazane su u smislu ciljnih vrsta područja ekološke mreže RH. Na području BBŽ nema endemičnih vrsta za RH niti su na ovom području definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja. Postojeći problemi Trenutno stanje bioraznolikosti Županije nije zabrinjavajuće, prisutan je niz prirodnih staništa te s njima povezanih vrsta. Ipak, kako širom Hrvatske pa tako i na području Županije, ljudska djelatnost ima razne negativne utjecaje na mnoge prirodne stanišne tipove (smanjuje mu se površina rasprostiranja, broj lokaliteta ili mijenja kvalitativni ili kvantitativni sastav u odnosu na karakteristično stanje)42. Degradacija staništa, ili gubitak, su među najznačajnijim uzrocima smanjenja biološke raznolikosti. Fragmentacija staništa se općenito smatra jednim od značajnih razloga ugroženosti staništa, posebno šuma i vodotoka. Unos alohtonih vrsta, odnosno širenje invazivnih vrsta, općenito predstavlja velik problem za bioraznolikost, domaće biljne i životinjske vrste te očuvanje svih prirodnih staništa. Vodena staništa i svojte su iz raznih izvora izložene onečišćenjima (ispuštanje otpadnih voda te korištenje gnojiva u poljoprivredi, posebno opterećenja hranjivim solima). Zahvati na vodnim tijelima, u svrhu regulacije vodotoka ili za neku drugu namjenu, također imaju negativan utjecaj na staništa površinskih kopnenih voda, močvarnih staništa, vlažnih travnjaka i poplavnih šuma, jer dovode do promjena režima plavljenja. Šume te biljne i životinjske vrste s njima povezane su ponajprije ugrožene fragmentacijom (često zbog izgradnje infrastrukturnih sustava), neodgovarajućim gospodarenjem u privatnim šumama te prenamjenom zemljišta (krčenje šuma za građevinska ili poljoprivredna područja). Poplavne šume, koje su posebno ugrožene promjenama vodnoga režima, prekrivaju 1,6% Županije. Općenito, pa tako i u Županiji postoji dugogodišnji trend širenja antropogenih staništa i prenamjene prirodnih staništa. Urbane površine te površine pod intenzivnom poljoprivredom zauzimaju sve veće prostore. S druge strane, staništa ovisna o tradicionalnim ljudskim aktivnostima, kao što su travnjačka staništa ovisna o ispaši i košnji, su prepuštena sukcesiji zbog napuštanja tih djelatnosti. 42 J. Topić, LJ. Ilijanić, N. Tvrtković i T. Nikolić: Staništa - priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 2006.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=