Prostorni plan BBŽ IV. izmjene i dopune

STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 47 intenziteta. Pri tome može doći do šteta na divljači kao i šteta na vozilima, no ovaj je utjecaj manji na području prometnica gdje prevladava sitna divljač i na kojima vozila razvijaju niže brzine, budući da je zaustavni put vozila adekvatno manji. Mogući razvoj bez provedbe PP BBŽ Divljačju na području Bjelovarsko-bilogorske županije gospodari se u skladu s lovno-gospodarskim osnovama lovišta te šumsko-gospodarskim planovima koji moraju biti međusobno usklađeni. Programom unapređenja lovstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije37 predviđa se utvrđivanje brojnog stanja divljači, strukture populacije, zdravstvenog stanja i trofejne vrijednosti, određivanje željenih fondova u skladu s bonitetima lovišta za glavne vrste divljači, intenziviranje uzgoja sitne divljači (obični zec, fazan, trčka) te krupne divljači u uzgajalištima (gaterima), stimuliranje odstrela dlakavih i pernatih predatora te redukcija broja istih na prihvatljivu razinu, poboljšavanje kvalitete staništa (jednogodišnje i višegodišnje remize), osiguravanje kvalitetne prihrane i prehrane divljači, osiguravanje mira u lovištu te poboljšanje zaštite svih vrsta divljači kroz unapređenje rada i djelovanja postojeće lovočuvarske službe, stalno praćenje (monitoring) divljači u svrhu zdravstvene zaštite, izvršavanje pravilnog uzgojnog odstrela, poticanje znanstvenih istraživanja, sudjelovanje na izložbama, sajmovima i stručnim skupovima te zaštita svih ostalih životinjskih vrsta, očuvanje prirodnih staništa i biološke ravnoteže te odgovorno i održivo gospodarenje prirodnim resursima u lovištima38. 2.6. VODE 2.6.1. PODZEMNE VODE Postojeće stanje Hidrogeološke značajke Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2013.-2015. Bjelovarsko – bilogorska županija smještena je na vodnom području rijeke Dunav. U panonskom dijelu Hrvatske dominiraju aluvijalni vodonosnici međuzrnske poroznosti formirani unutar velikih sedimentacijskih bazena rijeka Drave i Save. Bogati su vodom i predstavljaju glavni vodoopskrbni resurs sjevernog dijela države. Njihove najznačajnije karakteristike su: → generalno produbljenje vodonosnika od zapada prema istoku, uglavnom ravnomjerno duž pridravske ravnice, a isprekidano s više lokalnih izdignutih struktura u kvartarnim naslagama prisavske ravnice, → promjena litološkog sastava vodonosnika od zapada prema istoku u smislu povećanja udjela sitnozrnate komponente i, sukladno tome, smanjenje izdašnosti vodonosnika, → najveće vrijednosti prosječne hidrauličke vodljivosti u vršnim dijelovima sedimentacijskog bazena i njihovo postupno smanjenje od zapada prema istoku, u skladu s litološkim sastavom, → povećanje debljine krovinskih naslaga od zapada prema istoku te u lateralnom smjeru i odgovarajuća promjena načina prihranjivanja vodonosnika, → česta pojava subarteških i arteških voda u istočnim dijelovima savske i dravske ravnice, → povišen sadržaj željeza, mangana i drugih pratećih elemenata kod dubljih vodonosnika u istočnim dijelovima savske i dravske ravnice, 37 Službene internetske stranice Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije, http://www.lsbbz.hr/2lovista.php [19. 10. 2015.] 38 Ibid.

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=