STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 42 sjeveroistočne i jugozapadne granice županije (gorje i pobrđe). Državne šume prostiru se na 83.555 ha na području deset šumarija, dok ostatak čine šume u privatnom vlasništvu koje su velikim dijelom degradirane (niskog uzgojnog oblika) i koriste se većinom za proizvodnju ogrjevnog drveta. Najveće šumske površine nalaze se na masivima i obroncima Moslavačke gore, Papuka i Bilogore (iznad 220 m nadmorske visine, gotovo potpuno obrasla područja), a najzastupljenije šumske vrste su obična bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), gorski jasen (Fraxinus excelsior), javor (Acer sp.), i jela (Abies alba) na Papuku. Zonalno se nadovezuju šume pobrđa (između 160 i 220 m nadmorske visine) s najzastupljenijim vrstama: običnom bukvom, običnim grabom, hrastom kitnjakom i ponegdje u depresijama hrastom lužnjakom (Quercus robur). Šume nizinskih ekosustava prostiru se uz riječne doline Česme, Ilove i pritoka (između 105 i 160 m nadmorske visine) s najzastupljenijim vrstama: crnom johom (Alnus glutinosa), poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia), hrastom lužnjakom i običnim grabom (Carpinus betulus). Većina šuma BBŽ prema namjeni spadaju u gospodarske šume, dok je tek manji dio (0,39%) proglašen zaštitnim šumama (Š2) i šumama posebne namjene (Š3). U stvarnosti, udio zaštitnih šuma bi trebao biti veći s obzirom na to da je u brdskim područjima pretežno riječ o nestabilnim terenima s velikim brojem aktivnih i potencijalnih klizišta te područja izloženih eroziji.24 Kada je riječ o najzastupljenijim vrstama drveća (hrast lužnjak, kitnjak i bukva), značajna oštećenost u smislu defolijacije primijećena je kod hrasta lužnjaka, no svakako ne u mjeri da se može govoriti o procesu "odumiranja šuma"25 Poseban oblik umjetnih šumskih zajednica predstavljaju šumske kulture. To su umjetno podignute sastojine na šumskim staništima ili poljoprivrednim tlima s alohtonim vrstama četinjača, nasadima topola ili bagrema i većinom su zastupljene u privatnim šumama (bagrem). Sve šume u državnom vlasništvu u Republici Hrvatskoj certificirane su prema prestižnom međunarodnom FSC certifikatu kojime neovisni ocjenjivači potvrđuju da se šumama na području RH gospodari po strogim međunarodnim principima gospodarske, socijalne i ekološke održivosti. Općenito se može konstatirati kako su šume na području BBŽ stabilnog sastava (uglavnom hrast i bukva) te visokog stupnja uređenosti u smislu distribucije dobnih razreda, što stvara dobre preduvjete za daljnji razvoj šumarstva i neposredno vezane drvne industrije. Osim gospodarskih, šume BBŽ-e imaju i veliku vrijednost u smislu općekorisnih funkcija (zaštita tla, ublažavanje klimatskih promjena, reguliranje vodnog režima, pročišćavanje voda, stvaranje kisika i pročišćavanje zraka te ostvarenje uvjeta za sport, rekreaciju i lovni turizam)26. 24 Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske županije 3/14 (2014.): Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje 2009. - 2013., str. 51-52. 25 Bjelovarsko-bilogorska županija (2007): Izvješće o stanju okoliša BBŽ, str. 42. 26 Razvojna strategija BBŽ, str. 19.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=