STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 41 Stočarstvo Da se sva navedena poljoprivredna proizvodnja u budućnosti može odvijati i koristiti sredstva europskih fondova, potrebno je ponajprije legalizirati sve objekte u poljoprivrednoj proizvodnji. Budući da je to izrazito skup i dugotrajan proces, za financiranje i tehničku provedbu neophodna je zajednička suradnja svih jedinica lokalne samouprave, županije i nadležnih ministarstava.20 Mogući razvoj bez provedbe PP BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija je tipična poljoprivredna županija u kojoj se svaki treći stanovnik bavi poljoprivredom s obzirom na velike poljoprivredne resurse i dobro očuvan okoliš. Osim ratarske, bogata je i tradicija stočarstva. Ovakva situacija posljedica je i relativne blizine velikih receptivnih tržišta (Zagreb, Jadran). Analiza stanja i SWOT analiza ukazale su na nejednaki razvoj Županije, odnosno velike razlike između sela i grada. Znakovit je i trend depopulacije ruralnih krajeva. Poljoprivredna proizvodnja na području Županije tradicijski je orijentirana i ovisi o poticajima te se provodi na tehnološki neprihvatljiv način. Navedeni problem može se riješiti edukacijama poljoprivrednih proizvođača, čime bi se povećala kvaliteta i kvantiteta poljoprivredne proizvodnje. Razvijanjem novih poljoprivrednih grana te uvođenjem novih kultura mogla bi se znatno unaprijediti poljoprivredna djelatnost, čime bi poljoprivreda Županije postala konkurentna novim trendovima na tržištu. Pojačan je i trend razvoja ekološke poljoprivrede za kojom postoji rastući interes, a također i potražnja za ekološkim proizvodima. S obzirom na svoje klimatske i zemljišne mogućnosti za uzgoj voća te angažiranjem postojećih kredita za podizanje višegodišnjih nasada i primjenom novih tehnologija, županija bi mogla postati veliki proizvođač voća. Za povećanje površina pod višegodišnjim nasadima odlučujuću ulogu imat će novi sustavi za navodnjavanje, a definirani su Planom navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske županije21. Povrh navedenoga potrebito je razraditi i programe skladištenja povrća i voća, odnosno rashladne kapacitete hladnjača od 500 do 1.000 tona. Prvi idejni projekti predlagali su lokaciju Bjelovarskog sajma u Gudovcu jer bi se zbog postojeće infrastrukture troškovi izgradnje hladnjače već u startu smanjili za 50% (plin, struja, voda, telefon, asfaltirane interne prometnice). Mali je broj površina koje se navodnjavaju, a to je preduvjet moderne poljoprivredne proizvodnje. Ovaj će se problem riješiti razvojem melioracijskih sustava. Navedenim intervencijama povećao bi se dohodak poljoprivrednih domaćinstava, što bi usporilo ili čak zaustavilo proces depopulacije ruralnih krajeva, budući da je propašću industrije poljoprivreda postala jedini izvor egzistencije u ruralnim područjima22. 2.5. ŠUMARSTVO I LOVSTVO 2.5.1. ŠUMARSTVO Postojeće stanje Prema podacima Uprave šuma podružnica Bjelovar iz 2013. godine, šume različitih vrsta zauzimaju 97.013 ha23, odnosno cca 37% površine županije i relativno su povoljno raspoređene, uglavnom duž 20 Razvojna strategija BBŽ, str. 45-47. 21 Bjelovarsko-bilogorska županija (2009.): Plan navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske županije, Zagreb, prosinac 2009. 22 Razvojna strategija BBŽ, str. 78. 23 Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske županije 3/14 (2014.): Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje 2009. - 2013., str. 52.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=