STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 40 Postojeći problemi Tlo Otpad predstavlja najznačajniji izvor onečišćenja tla na području BBŽ. U industriji i gospodarstvu na području županije nema izrazitih proizvođača opasnog otpada (energetskih postrojenja, crne i obojene metalurgije, prerade nafte, kemijske i farmaceutske industrije i sl.), međutim znatne količine neprijavljenog opasnog otpada i gotovo sav opasni otpad iz kućanstava se, zbog otežane kontrole i "štednje” te nepostojanja stanovništvu prihvatljivog načina organiziranog prikupljanja malih količina zbrinjava na nepropisan i za okoliš štetan način (spaljivanjem, odlaganjem na uređena, kontrolirana i nekontrolirana odlagališta komunalnog otpada). Stočarske farme s velikom koncentracijom stoke i velikim količinama tekućeg gnoja mogu biti značajni točkasti izvori onečišćenja tla. Pesticidi koji se unose u tlo kišom se ispiru u dublje slojeve i fizikalno-kemijskim procesima se vežu na adsorpcijski kompleks, a znatan izvor onečišćenja predstavljaju i sredstva za zaštitu bilja kada se primjenjuju na neadekvatan način. Onečišćenje tla također je prouzročeno emisijama industrijskih postrojenja i prometa te otpadnim vodama, odnosno muljem iz uređaja za pročišćavanje. Za do sada provedene analize eluata (UPOV Bjelovar) utvrđene su koncentracije teških metala ispod graničnih vrijednosti, a svi ostali parametri (osim amonijaka) su unutar dopuštenih graničnih vrijednosti određenih Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 015/92) koji je tada bio na snazi18. Kao posljedica izumiranja stanovništva te demografskih promjena nastalih kao posljedica Domovinskog rata te nerentabilnosti ekstenzivne poljoprivrede u pojedinim dijelovima Županije, primjetno je u zadnje vrijeme čak i intenzivno zapuštanje i zarastanje poljoprivrednog tla.19 Ljudski resursi Kao i u drugim županijama u državi, uočljiv je trend smanjenja poljoprivrednog stanovništva do kojega dolazi zbog ubrzane urbanizacije te migracije ruralnog stanovništva u veća urbana središta, u ovom slučaju prvenstveno prema području Grada Zagreba. Ipak, trend depopulacije ruralnih krajeva na ovome je području sporiji od državnog prosjeka. Ruralno stanovništvo karakterizira niska stopa obrazovanja (samo 1,64% poljoprivrednika ima srednje i visoko poljoprivredno obrazovanje, dok preostalih 98% ima samo praktično iskustvo. Preko 50% poljoprivrednog stanovništva ima posjede manje od 3 ha, a tek 14% veće od 10 ha. Od ukupnog broja poljoprivrednih kućanstava, 21% pripada dobnoj skupini iznad 64 godine života. Voćarstvo, vinogradarstvo te vinarstvo Temeljni problemi voćarske proizvodnje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su visoka starost, nekvalitetni sadni materijal te usitnjenost površina. Sadašnja razina proizvodnje s obzirom na mogućnosti nije zadovoljavajuća. Ekološka proizvodnja Prepreke ekološke poljoprivrede su: nedostatak skladišnih kapaciteta, radne snage i edukacija ekoloških poljoprivrednika te skupa procedura izdavanja potvrdnica za eko proizvodnju. Najveći dio ekološki proizvedene hrane Bjelovarsko-bilogorske županije plasira se na tržišta Zagreba i Kvarnera. Razlog većoj potražnji na ovim područjima leži u većoj koncentraciji potrošača ekološke hrane koji su najčešće i veće platežne moći. 18 Bjelovarsko-bilogorska županija (2007): Izvješće o stanju okoliša BBŽ, Bjelovar, ožujak 2007., str. 23, 35-36. 19 Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske županije 3/14 (2014.): Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje 2009. - 2013., str. 50.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=