STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 36 2.4. TLO I POLJOPRIVREDA Postojeće stanje Poljoprivredna tla na području Bjelovarsko-bilogorske županije obuhvaćaju ukupno 135.002 hektara, odnosno 51,2% površine. Prostornim planom BBŽ procijenjene su pedosustavatske jedinice na razini tipa s obzirom na geomorfološke i klimatske uvjete pa su tla podijeljena u tri bonitetne kategorije: → Vrijedna obradiva tla - obuhvaćaju lesivirana tla na zaravnima s nagibima manjima od 5% (2,87°), gdje je vlaženje minimalno te bez većeg zadržavanja vode u profilu. Ovaj tip tla je, uz redovite agrotehničke mjere i mjestimičnu rijetku drenažu, vrlo pogodan za oraničnu biljnu proizvodnju. Na području BBŽ ima oko 12.223 ha (9,1%) ovih tala. → Ostala obradiva tla - obuhvaćaju lesivirana i pseudoglejna obronačna tla s nagibima između 5 i 15% (2,87 - 8,62°) te duboke rigosole na lesolikim sedimentima kao i livadsko semiglejno tlo kao i nešto lošija tla poput ravničarskog pseudogleja i koluvija. Mogu omogućiti stabilnu biljnu proizvodnju uz pravilan odabir kultura i primjenu odgovarajućih agrotehničkih mjera. Na području BBŽ ima oko 89.585 ha (66,3%) ovih tala. → Ostale poljoprivredne površine - obuhvaćaju uvjetno dobra tla kao što su pseudoglej - glej i hipoglej, a koja se nalaze u širim riječnim dolinama kao i nepogodna amfiglejna tla na nagibima većim od 15% (>8,62°). Ova se tla, uz pretpostavku značajnih ulaganja u melioracije, mogu koristiti za uzgoj nekih kultura. Na području BBŽ ima ih oko 33.194 ha (24,6%). Osnov za bonitiranjem poljoprivrednog zemljišta je pedološka karta, koja vrednuje bonitet tla, gdje klima, reljef i ostali čimbenici predstavljaju korektivne čimbenike pri izračunu bodova koji su temelj (Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1 i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta), za prostornu valorizaciju u prostorne kategorije označene simbolom P1, P2, P3 i PŠ. Ovdje je bitno naglasiti kako je Zavod za prostorno uređenje proveo kategorizaciju poljoprivrednog tla županije na temelju stručne rekognoscije i obilaska terena za potrebe izrade prostornog plana, no budući da nije provedeno službeno bonitiranje od strane Agencije za poljoprivredno zemljište koja je, prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15), jedino kompetentno tijelo za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta , ova se kategorizacija ne može smatrati temeljem za primjenu odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, 48/15) niti bilo kojih drugih zakonskih i podzakonskih akata te inih propisa. Na razini županije, odnosno planova nižeg reda, biti će potrebno izvršiti dodatnu valorizaciju na temelju Pravilnika o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta radi formiranja stručne osnove koja će služiti zaštiti poljoprivrednog tla na razini procjene utjecaja na okoliš te za sve nadolazeće strateške procjene utjecaja na okoliš. Pri izradi prostornog plana BBŽ nastojalo se voditi računa o zaštiti poljoprivrednih površina, prvenstveno u smislu ograničavanja prenamjene najkvalitetnijih tala (vrijedna obradiva tla) u nepoljoprivredne svrhe. Ova zaštita nije se uspjela dosljedno provesti, budući da su relativno velike površine obradivog (pa i komasiranog) te dijelom i melioriranog poljoprivrednog zemljišta prenamijenjene u gospodarske zone. Planom navodnjavanja BBŽ ocijenjeno je izvodljivim navodnjavati oko 800 ha površine na pet lokacija9. Na području županije ima 1.572 ha (1,16%) pogodnih tala za navodnjavanje i 62.227 ha (46,1%) umjereno pogodnih tala za navodnjavanje.10 9 Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije (2010): Razvojna strategija Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovarskobilogorska županija, , Bjelovar, prosinac 2010., str. 18-19. 10 Pretula, Z. (2008.):Plan navodnjavanja Bjelovarsko-bilogorske županije - osnovne smjernice, Hrvatske vode, 16 (2008.), str. 205.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=