STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 33 Tablica 2.3. Lista rangiranih problema vezanih uz kvalitetu zraka Opis problema 1 Onečišćenje zraka od industrijskih procesa i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (od industrije, komunalnih i otpadnih voda) 2 Onečišćenje od prometa 3 Nedostatak podataka o kvaliteti zraka i nepovezanost u jedinstvenu županijsku mrežu te nepotpun i neprimjeren monitoring s obzirom na vrstu i izvore onečišćenja 4 Nepostojanje katastra emisija od površinskih izvora Iako su izvori emisija onečišćenja u zrak u tablici (Tablica 2.3) rangirani ispred problema vezanog uz nedostatak podataka, taj nedostatak igra možda i ključnu ulogu u očuvanju postojeće (I kategorije) kvalitete zraka, jer za detaljniju analizu mogućeg utjecaja pojedinih izvora onečišćenja na kvalitetu zraka potrebna je uspostava gušće raspodijeljenih mjernih postaja što uvijek predstavlja problem jer je upitno njihovo financiranje. Mogući razvoj bez provedbe PP BBŽ Bez provedbe PP BBŽ, pogotovo projekata u okviru kojih se mogu očekivati veće ili manje emisije onečišćujućih tvari u atmosferu (eksploatacija mineralnih sirovina, pročišćavanje otpadnih voda) kvaliteta zraka ostala bi na postojećoj razini, odnosno ostala bi I kategorije. Stoga je, pri realizaciji projekata planiranih PP BBŽ, a koji mogu imati utjecaj na kvalitetu zraka, potrebno sagledati taj utjecaj i uključiti sve moderne i najbolje raspoložive tehnike kako bi se očuvala postojeća kvaliteta zraka. Pojedini projekti planirani prostornim planom uz negativan mogu imati i pozitivan utjecaj na kvalitetu zraka (uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom) jer pravilnom izvedbom mogu smanjiti koncentraciju neugodnih mirisa u zraku. Razvoj obnovljivih izvora energije (energije sunca) pozitivno pridonosi očuvanju kvalitete zraka jer smanjuje potrebu za upotrebom fosilnih goriva. Također, na području akumulacija i retencija smanjuje se koncentracija lebdećih čestica u zraku što može imati pozitivan doprinos poboljšanju kvalitete zraka. 2.3. KLIMATSKE PROMJENE Područje Bjelovarsko-bilogorske županije pripada nizinskom kontinentalnom dijelu Hrvatske koji ima klimu toplo umjerenog kišnog tipa. Potpuna definicija klimatskog tipa, prema Koppenovoj klasifikaciji, nosi oznaku „Cfwbx'' pa područje karakteriziraju sljedeće meteorološke osobine: → srednja temperatura najhladnijeg mjeseca je između -3°C i 18°C (oznaka C) → srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22°C (oznaka b) → oborine su podjednako raspoređene tijekom cijele godine (nema izrazito suhih mjeseci), a mjesec s najmanje oborine pripada hladnom dijelu godine (oznaka fw) → tijekom godine su izražena dva maksimuma oborina - rano ljeto i kasna jesen, što se označuje oznakom (x'') Srednja godišnja temperatura zraka promatranog područja je oko 10°C, dok je u prosjeku 127 dana u godini srednja dnevna temperatura zraka iznad 15°C. Srednja godišnja količina oborina kreće se između 863 i 976 mm. Vjetrovi su, općenito, slabi pa su olujni vjetrovi (snage veće od 8 Bf (19 m/s)) vrlo rijetki, a javljaju se najčešće u ljetnim mjesecima, uglavnom u srpnju i kolovozu. Bjelovarskobilogorska županija je relativno bogata vlagom tijekom cijele godine pa je iznos prosječne godišnje relativne vlage zraka oko 74%. Višegodišnji prosjek kišnih dana tijekom jedne godine je 121, a tuča se javlja u prosjeku 1 dan u godini. Magla se u prosjeku javlja oko 46 dana u godini, najčešće u nizinskim
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=