STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 31 → Lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka u županijama i gradovima koje uključuju i mjerne postaje posebne namjene. Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 22/14) navodi tri lokacije postojećih mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka zone HR1, a to su Kopački rit, Desinić i Bilogora (Članak 5., stavak (1)), dok je nova mjerna postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka postavljena u Varaždinu (Članak 5., stavak (2)). Na mjernoj postaji Bilogora tijekom 2012. godine4 obavljano je uzorkovanje čestica PM10 i PM2,5 instrumentom s uzorkivačem kod kojeg protok zraka ne zadovoljava norme HRN EN 12341:1998 i HRN EN 14907:2006. te se prikupljeni podaci nisu koristili u svrhu kategorizacije zraka. Nadalje, Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2013. godinu (AZO, prosinac 2014.) uopće ne sadrži podatke o mjerenjima s mjerne postaje Bilogora. Mjerna postaja Varaždin nalazi se na udaljenosti od oko 45 km zračne linije od sjeverozapadnih granica Bjelovarsko-bilogorske županije, dok su mjerne postaje Desinić i Kopački rit na još većim udaljenostima (mjerna postaja Desinić nalazi se na oko 80 km zračne udaljenosti od zapadnih granica, a mjerna postaja Kopački rit na oko 110 km od istočnih granica Bjelovarsko-bilogorske županije) pa podaci s postaja državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka nisu reprezentativni za ocjenu kvalitete zraka na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Izvješće o praćenju onečišćenja zraka na području grada Bjelovara za 2011. godinu (ZZJZBBŽ, lipanj 2012.) analizira 24-satne uzorke dima iz atmosfere na jednoj mjernoj postaji na području grada Bjelovara (Matice hrvatske 15). Zaključak izvješća je da je zrak u Bjelovaru tijekom 2011. godine, s obzirom na dim, I kategorije. Zbog neisplativosti održavanja i troškova akreditacije, mjerenja na navedenoj postaji ukinuta su nakon 2011. godine. Na područjima na kojima postoji mali broj mjernih postaja procjena razine onečišćenja dobiva se modeliranjem koje omogućava analizu prostorne razdiobe na velikoj prostornoj i vremenskoj skali koje nisu pokrivene mjerenjima. Razine onečišćenosti zraka zone HR1 uspoređene s donjim i gornjim pragovima procjene s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi (za sumporov dioksid (SO2), okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO2), lebdeće čestice (PM10), benzen, benzo(a)piren, olovo (Pb), arsen (As), kadmij (Cd) i, nikal (Ni) u PM10, ugljikov monoksid (CO), graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg) te ciljnim vrijednostima za prizemni ozon (O3)) prikazane su u tablici (Tablica 2.1). Tablica 2.1. Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi Zona HR 1 SO2 NO2 PM10 Benzen, benzo(a)piren Pb, As, Cd, Ni CO O3 Hg <DPP <DPP <GPP <DPP <DPP <DPP >CV <GV DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV – granična vrijednost. Izvor: Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14). Razine onečišćenosti zraka zone HR1 uspoređene s donjim i gornjim pragovima procjene s obzirom na zaštitu vegetacije (za sumporov dioksid (SO2) i dušikove okside (NOx) te ciljnim vrijednostima za prizemni ozon (O3)) prikazane su u tablici (Tablica 2.2). 4 izvor: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2012. godinu (AZO, listopad 2013.)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=