STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 28 karakterom predstavljaju snažan kontrast u krajobrazu. S obzirom na primarne djelatnosti u BBŽ industrijska i skladišna postrojenja te neselektivna sječa šuma predstavljaju manje i lokalizirane krajobrazne degradacije. Kontekstualno neprilagođena izgradnja je prisutna na cijelom prostoru Županije. Suvremeni materijali, položaj objekata i tipologija izgradnje odstupaju od krajobraznih značajki vezanih za tradicijski način upotrebe prostora. Osim promjena u tipologiji krajobraza takav način gradnje uzrokuje i narušavanje vizualnih značajki. Struktura krajobraza i vizualne značajke Struktura krajobraza BBŽ određena je prvenstveno reljefom u korelaciji s obradivim površinama, visokom vegetacijom, prometnicama i naseljima. Reljef predstavlja osnovne volumene u prostoru, utječe na preglednost i u velikoj mjeri definira tip površinskog pokrova. Brežuljkasti i brdski reljef uvjetuje periodičnu izmjenu konveksnih i konkavnih volumena, a također i izmjenu otvorenih i zatvorenih vizura. Šumski pokrov i visoka vegetacija definiraju volumen, grubu teksturu i tamne tonove. Također utječu na preglednost prostora i vizualnu izloženost pojedinih elemenata. Poljoprivredne površine, one intenzivne i one ekstenzivne namjene, su element plošnosti diferenciran na niz manjih ploha pomoću živica, vodotoka ili samih uzgojnih kultura. Ovisno o brojnosti, obliku i veličini, a u korelaciji s ostalim elementima, plohe su bitni nositelji dinamike krajobraza. Jezera i ribnjaci su također element plošnosti. Po svojoj ulozi slični su poljoprivrednim površinama. Naravno, razlikuju se u teksturi, boji kao i samom karakteru površine. Prometnice, dalekovodi, pruge, živice, kanali i vodeni tokovi imaju ulogu linijskih elemenata koji razdvajaju plohe i svojim oblikom utječu na karakter krajobraza. Naselja i elementi naseljenosti poput utvrda, sakralnih objekata ili postrojenja imaju ulogu manjih volumena u prostoru. Raznolikim tonovima i površinskom obradom utječu i na dinamiku krajobraza, a pojedini elementi poput tornjeva crkava imaju ulogu akcenta i prostornog markera. Okvirna tipologija krajobraza Prema udjelu elemenata površinskog pokrova, osnovnim djelatnostima u prostoru i načinu korištenja krajobraza zaključuje se da na prostoru BBŽ prevladava tip ruralnog krajobraza. Krajobrazi visoke vrijednosti Prema sastavu pokrova, reljefu, recentnim procesima u krajobrazu, strukturnim i vizualnim značajkama izdvojena su područja povišene krajobrazne vrijednosti u odnosu na cijelo područje BBŽ. Krajobrazi veće vrijednosti nalaze se na brdskim područjima odnosno na padinama Moslavačke gore, Bilogore i Papuka. Tamo su prirodne i društvene prilike uvjetovale agrikulturu nižeg intenziteta uz disperznu gradnju prilagođenu terenu. Budući da je područje u velikoj mjeri ostalo sačuvano od suvremene privrede visokog intenziteta očuvao se tradicionalniji karakter krajobraza. Visoka vrijednost očituje se u kombinaciji dinamičnog reljefa, šumskih područja i mozaičnog kulturnog krajobraza.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=