STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 27 površinama, živicama i vodotocima poljoprivredne površine u krajobraznoj strukturi imaju ulogu dinamičnog elementa. Vizualno su manje atraktivne od mozaičnih sustava te predstavljaju neutralno do umjereno vrijedan krajobrazni tip koji se najkvalitetnije doživljava prolaskom prometnicama ili sagledavanjem s viših reljefnih točaka. Izuzetak tome su izrazito velike površine monokultura ('table') koje u određenom smislu mogu predstavljati i krajobraznu degradaciju, a smještene su na nekoliko lokacija unutar BBŽ. Budući da zauzimaju od 50% do 60% ukupnog prostora poljoprivredne površine, većinski su čimbenici krajobraznog karaktera BBŽ. Za prostor BBŽ karakteristična su manja ruralna naselja odnosno sela te nekoliko gradova manjeg prostornog obuhvata. U okolici najvećeg grada Bjelovara nalazi se nekoliko manjih industrijskih zona niskog kapaciteta koje predstavljaju manju krajobraznu degradaciju. U ostalim gradovima poput Čazme, Garešnice, Grubišnog polja ili Daruvara te zone su još manje i svedene na minimum. Stambena gradnja je bazirana na obiteljskim katnicama dok su zgrade veće katnosti vrlo rijetke i ne ističu se u prostoru. Gradske jezgre su starijeg postanka i kao cjeline, ili svojim pojedinim objektima, imaju značajnu kulturnu i krajobraznu vrijednost. Postoje dva tipa seoskih naselja. U nizinskom dijelu seoska naselja orijentirana su mahom uz prometnice. Funkcijom su vezana za okolne poljoprivredne površine. Stambena i gospodarska izgradnja tipski varira od tradicijske pa do suvremenog izražaja ali ne ističu se pojedina naselja s koherentnom ambijentalnom vrijednošću. Na brdskom i brežuljkastom dijelu, u rubnim područjima BBŽ, naselja su manjeg prostornog obuhvata i prilagođena topografiji terena. Karakterizira ih velika disperznost i veći udio tradicijske gradnje. Sukladno tome neka naselja posjeduju i određene ambijentalne vrijednosti te imaju značajniju ulogu u kvaliteti krajobraza. Ta uloga je snažno reducirana izrazitim procesima napuštanja naselja uzrokovanim prethodnom ratnom situacijom i suvremenim društvenim procesima napuštanja agrara. U današnje vrijeme prostor se u najvećoj mjeri doživljava kretanjem po prometnim pravcima. Najpovoljnije točke s najvećom frekvencijom pružanja pogleda vezane su za prometnice koje se nalaze na vrhovima brda i brežuljaka te na obodima padina. S tih točaka prostor je moguće sagledati u sveukupnosti. Budući da je osnovni reljef BBŽ baziran na brdskim i brežuljkastim formama postoji niz točaka i prometnica s kojih je sagledavanje prostora lako moguće. Njihov broj je veći na rubnim dijelovima županije, a manji u središnjem dijelu. Uloga prometnica u strukturi krajobraza svodi se na uvođenje linijskih, često i pravocrtnih, elemenata koji diferenciraju plošnost prostora. Oblikom i karakterom prometnice odaju antropogene značajke koje su ponekad u kontrastnom odnosu s prirodnošću određenih krajobraznih elemenata. Sustav tekućica prolazi cijelim prostorom BBŽ i vezan je za slivove Ilove i Česme. Središnjim dijelom Županije dominiraju tokovi navedenih rijeka uz niz pritoka. Obale su im većim dijelom uređene. Na brdskim i brežuljkastim područjima nalazi se niz manjih, stalnih i nestalnih, vodenih tokova koji se većinom mogu svrstati u kategoriju potoka. Na višim dijelovima terena obale su neuređene dok su na nižim izvedene stabiliziranjem nasipa kamenim ili zemljanim materijalom. Niz ribnjaka velikog prostornog obuhvata nalazi se uz središnje dijelove Ilove i Česme. Oblik obala je u načelu pravilan uz minimum vegetacije koja ih okružuje. Na pojedinim lokacijama ribnjaci su prepušteni sukcesiji te poprimaju prirodniji oblik. Tekućice i stajaćice u krajobrazu sudjeluju kao elementi strukture krajobraza, a ujedno imaju i snažnu ekološku ulogu. Pravolinijska uređenja nasipa i obala ribnjaka, uz obavezno reduciranje vegetacije, ukazuju na izrazito antropogenu namjenu, a time ne pridonose kvaliteti krajobraza. Na mjestima potoka i rječica gdje je obala neuređena i na mjestima manjih ribnjaka ili većih ribnjaka prepuštenih sukcesiji javljaju se znatno povoljnije krajobrazne značajke. Tu je značajan kompleks vegetacije, vodene površine i otvorenih površina poput travnjaka i oranica. Takav sustav pridonosi mozaičnosti odnosno dinamici krajobraza i ekološkoj kvaliteti prostora. Od krajobraznih degradacija ističu se eksploatacijska polja mineralnih sirovina, mjestimična neselektivna sječa šuma, industrijska i skladišna postrojenja te kontekstualno neprilagođena izgradnja. Eksploatacijska polja većinom su smještena na vegetacijom i položajem vizualno zaklonjenim područjima. Ona koja su vidljiva svojom svijetlom bojom, teksturom i tehnogenim
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=