STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 24 stoga se ne može smatrati referentnom, ali u nedostatku objedinjenog dokumenta može ilustrirati osnovne značajke krajobraza BBŽ u odnosu na ostatak prostora RH. Prema navedenoj podjeli većina prostora županije pripada krajobraznom tipu 3. Bilogorskomoslavački prostor. Osnovnu fizionomiju predstavlja agrarni krajobraz na blagim brežuljcima, većinom ispod 300 m nadmorske visine. Područje Bilogore je uglavnom kontinuiran šumski pojas. Kao vrijednost se ističe mjestimično slikovit odnos poljoprivredno-šumskih površina. Od ugroženosti i degradacija izdvajaju se geometrijske regulacije vodotoka s gubitkom potočnih šumaraka te gradnja na pejzažno eksponiranim lokacijama. Manji, južni dio pripada krajobraznom tipu 2. Panonska gorja. Osnovnu fizionomiju čine izolirani, šumoviti gorski masivi, bez dominantnih vrhova. Reljefni prelazi su postupni, a oko masiva je prsten brežuljaka. U slučaju BBŽ krajobraznu vrijednost predstavlja raznolikost šumskih vrsta i očuvane potočne doline. Ugroženost i degradacije uzrokovani su lokacijski neprikladnom gradnjom na kontaktu šume i nižih brežuljaka te manjkom proplanaka i vidikovaca. Grafički prikaz 2.2. Prostor BBŽ preklopljen s krajobraznom regionalizacijom RH Izvor: Krajolik- Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske (1999).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=