STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 23 2. POSTOJEĆE STANJE OKOLIŠA I MOGUĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE PP BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega područja Hrvatske i zauzima površinu od 263.667 ha. Graniči s pet županija (Koprivničko-križevačkom, Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Požeško-slavonskom i Virovitičko-podravskom). Sastoji se od 23 jedinice lokalne samouprave (JLS) - 5 Gradova (Čazma, Grubišno polje, Bjelovar, Daruvar i Garešnica) i 18 Općina (Zrinski Topolovac, Štefanje, Veliko Trojstvo, Rovišće, Kapela, Veliki Grđevac, Hercegovac, Ivanska, Nova Rača, Velika Pisanica, Severin, Šandrovac, Velika Trnovitica, Sirač, Đulovac, Berek, Dežanovac i Končanica) unutar kojih je smješteno 323 naselja. Najveći prostorni udio županije (57,8%) otpada na poljoprivredno zemljište koje se prostire na površini od 152.290 ha, od čega je oko 95% obradivih površina. Od toga 70,1% otpada na oranice i vrtove, a 26,2% na livade. Pod šumom je oko 36,3% ukupne površine županije. Bjelovarsko-bilogorska županija danas je županija malih naselja i disperzne naseljenosti, a ovakav oblik naseljenosti je otežavajuća okolnost u uređenju prostora (otežana izgradnja prometnica, vodovoda, plinovoda, kanalizacije i dr.). Seoskih naselja s izrazito agrarnim obilježjima u županiji još uvijek ima 228, odnosno 70,5% i u njima živi 20,68% stanovništva. Ta naselja još nisu doživjela značajniju preobrazbu i u njima će procesi urbanizacije vjerojatno biti najizrazitiji, ali i najrazličitiji. Jedan veliki dio će se ugasiti tijekom vremena, neka će se urbanizirati, a neka jačati svoj agrarni karakter uz modernizaciju života i rada u njima. U nastavku su prikazane osnovne okolišne značajke područja BBŽ. 2.1. KRAJOBRAZ Karakter krajobraza BBŽ je rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i antropogenih čimbenika kroz povijest, a time i pokazatelj prirodnog, gospodarskog i kulturološkog stanja. Inventarizacija trenutnog stanja i procesa u krajobrazu služi kao izvorište za daljnje analize učinka djelatnosti planiranih prostornim planom kao i plana u cjelini. Inventarizacijom se utvrđuju: → Položaj krajobraza BBŽ u krajobraznoj tipologiji RH, → Osnovni elementi i procesi u krajobrazu, → Okvirna tipologija krajobraza, → Krajobrazi visoke vrijednosti, → Trenutno stanje ugroženosti krajobraza. Položaj krajobraza BBŽ u krajobraznoj tipologiji RH Do sada nije definirana službena tipologija krajobraza prostora RH. Postoji nekoliko podjela koje ovise o gledištima kao što su primjerice prirodna, prirodno-geografska ili kulturna. Za ovu svrhu može se upotrijebiti podjela koju je definirao Ivo Bralić unutar dokumenta Sadržajne i metodske podloge Krajobrazne osnove Hrvatske koja prema prirodnim obilježjima raščlanjuje prostor RH na 16 krajobraznih jedinica3 (Grafički prikaz 2.1.). Ova podjela ne uzima u obzir sve čimbenike krajobraza i 3 Podaci preuzeti iz studije Krajolik - Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske (1999).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=