STRATEŠKA STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PROSTORNOG PLANA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 8 U odnosu na važeći Plan, u IV Izmjenama i dopunama su napravljene sljedeće izmjene: → utvrđene su relativno velike „nove“ površine za navodnjavanje → promjene vezane za granice šuma i šumskog zemljišta odnose se većinom na šume posebne namjene i zaštitne šume, a temelje se na novim podacima Uprave šuma Podružnice Bjelovar (2 proglašene zaštitne šume, 4 proglašene šume posebne namjene za odmor i rekreaciju i zaštitu objekata te 8 registriranih šuma posebne namjene, sjemenskih sastojina, koje su zaštićeni objekti Uprave Šuma Bjelovar) → brisan je prostor Radarske postaje u Šandrovcu, a površine zona posebne namjene i njihovih zaštitnih i sigurnosnih zona su u manjem dijelu izmijenjene (a UP „Humka“ na Moslavačkoj gori ucrtane) → temeljem zahtjeva i podataka jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, te zbog izmjene posebnih propisa izvršene su relativno brojne (većinom manje, u području cestovnog pometa) izmjene vezane za promet i ostale infrastrukturne sustave i postupanje s otpadom što je detaljnije razrađeno u Obrazloženju IV Izmjena i dopuna Plana. → na području BBŽ vodnogospodarske građevine predviđene kao višenamjenski objekti su akumulacije i retencije. Do sada je izgrađeno pet akumulacija i jedna retencija (retencija Jantak, akumulacije Pleterac kod Mikleuša, Toplica na vodotoku Toplica u Daruvaru, Dabrovac na vodotoku Dabrovac u blizini Daruvara, Podgarić na vodotoku Garešnica u Podgariću i veća akumulacija Popovac na vodotoku Garešnica u Trnovitičkom Popovcu). U ovim izmjenama razmatra se 49 potencijalnih i planiranih akumulacija i retencija (od ukupno 56 koje su prethodno bile razmatrane). Nacrtom Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (2013. - 2017.) vodnogospodarski objekt Martinac Trojstveni identificiran je prvenstveno kao projekt zaštite od štetnog djelovanja voda, a vodnogospodarski objekt Miletinac identificiran je prvenstveno kao retencija te je planirana njihova izgradnja u planskim razdobljima. Ostale potencijalne akumulacije, njih 45, predviđene Vodoprivrednom osnovom sliva rijeka Česme i Glogovnice i Vodoprivrednom osnovom rijeka Ilove i Pakre nisu identificirane kao projekti zaštite od štetnog djelovanja voda u nacrtu Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije (2013. - 2017.). Lokacije, veličine i namjene potencijalnih i planiranih akumulacija na prostoru županije su zbog razine tehničke dokumentacije usmjeravajuće te su moguća odstupanja, a s obzirom na opravdanost izgradnje svaku pojedinu spomenutu akumulaciju i njenu lokaciju potrebno je još multidisciplinarno preispitati, odnosno detaljno sagledati. Površina postojećih akumulacija je 90 ha. Površina planiranih akumulacija je 409,09 ha. Retencija Jantak je površine 9,75 km². Građevine i površine od državnog značaja su regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda i brane s akumulacijom ili retencijskim prostorom s pripadajućim građevinama koje zadovoljavaju kriterije velikih brana. Ostale postojeće, planirane i potencijalne akumulacije i retencije su područnog (regionalnog) značaja. Popis i značaj dan je u Obrazloženju IV. izmjena i dopuna plana → brisano je više oznaka za lokacije (grupa) bušotina nafte, plina i geotermalnih voda, s obzirom na to da iste nisu imale nikakav prostorno planerski značaj → brisano je više oznaka za lokacije (grupa) bušotina nafte, plina i geotermalnih voda, s obzirom na to da iste nisu imale nikakav prostorno planerski značaj. Ucrtano je 10 eksploatacijskih polja ugljikovodika na kojima je INA d.d. nositelj odobrenja za EPU. U odnosu na prethodni Plan dodano je jedno novo eksploatacijsko polje ugljikovodika, a površine ostalih eksploatacijskih polja ugljikovodika su smanjene. Također, eksploatacijsko polje ugljikovodika Grubišno polje ažurirano je iz planiranog u postojeće → geotermalno polje Velika Ciglena je ažurirano iz planiranog u postojeće. U Daruvaru je ucrtana lokacija geotermalnog eksploatacijskog polja.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=