67 Pristupi izradi tipologije mogu se podijeliti na agregativne i disagregativne. U agregativnim pristupima pojedinačne prostorne jedinice okupljaju se u veće klastere temeljem međusobnih sličnosti. Agregativni pristupi polaze od nehomogenosti ruralnih područja, koja se očituje raznovrsnošću demografskih, socioekonomskih, funkcionalnih, morfoloških i ostalih obilježja. Analizom više pojedinačnih pokazatelja i njihovom usporedbom u prostoru otkriva se kompleksnost međusobnih odnosa koji pak stvaraju niz različitih prostornih obrazaca. Agregativni pristup korišten je i u ovoj studiji. 4.2. Metodologija Tipologija naselja Grada Grubišno Polje i općina Veliki Grđevac, Velika Pisanica i Šandrovac izrađena je kroz četiri metodološka koraka. 1. Prvi korak obuhvatio je izradu baze podataka s izabranim lokacijskim, prirodnogeografskim, demografskim, socioekonomskim te podatcima o opremljenosti i dostupnosti usluga od općeg interesa na razini naselja. Ukupno je u četiri temeljne skupine (stanovništvo, način korištenja zemljišta, poljoprivredna gospodarstva, centralitet i dostupnost) analizirano više od 250 pojedinačnih vrsta podataka (vrijednosti svih analiziranih podataka u prilogu u obliku Excel dokumenta). 2. Drugi korak obuhvatio je analizu baze podataka tehnikama deskriptivne statistike na razini jedinica lokalne samouprave i naselja te kartografsku vizualizaciju izabranih relevantnih pokazatelja. 3. Treći korak obuhvatio je oblikovanje metodološkog pristupa. S obzirom na dostupnost i vrstu podataka dostupnih na razini naselja, odabrana je klaster analiza kao jedna od međuzavisnih tehnika multivarijatne analize. Nakon provedenih analiza odabrano je devet varijabli koje su korištene za klasterizaciju. 4. Četvrti korak obuhvatio je provjeru definiranih klastera analizom varijance (ANOVA), jednom od temeljnih statističkih metoda koja se koristi za usporedbu srednjih vrijednosti između više od dvije skupine. Programski paketi korišteni u izradi Studije su IBM SPSS 29 i ESRI ArcGIS Pro 3.5. 4.2.1. Metodološka ograničenja Iako je klaster analiza kao tehnika multivarijatne analiza prostornih posebno korisna u istraživanjima u kojima se istovremeno pojavljuje više varijabli za koje se pretpostavlja da su u korelacijama i gdje se zahtijeva utvrđivanje osnovnih izvora kovarijacija među podacima, treba istaknuti da kompleksnost prostora nije moguće potpuno shvatiti i tumačiti bilo kakvim skupom podataka, ma kako precizni i sveobuhvatni bili. Iz te pretpostavke proizlazi možda i najveće ograničenje tipologijske metode: svaka je tipologija, koliko god sveobuhvatna bila, ipak još samo jedna od mogućih slika stvarnosti, i to uglavnom stvarnost akademskog diskursa. Tipologije su izrazito selektivne jer ovise o dostupnim i korištenim podacima. U slučaju izrade tipologije naselja Grada Grubišno Polje i općina Veliki Grđevac, Velika Pisanica i Šandrovac (kao uostalom i bilo koje tipologije naselja u Hrvatskoj na temelju Popisa 2021.) ovo se ograničenje odrazilo u nedostupnosti cjelovitih podataka na razini naselja za socioekonomsku strukturu (i unutar nje za istraživano područje posebno važan primarni sektor) te dnevne migracije. Naime, zbog zaštite osobnih podataka u manjim naseljima (ovdje čak 28 od 50 naselja ima do 99 stanovnika) podaci Državnog zavoda za statistiku su često označni slovom „Z“ i nisu dostupni. Najčešći slučaj je da je za određeno naselje dostupan numerički podatak na jedan od sektora djelatnosti koji ima najviše zaposlenih, a ostali podaci su označeni kao zatvoreni. Isti je slučaj i kod dnevnih migracija.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=