66 4. Tipologija naselja Grada Grubišnog Polja i općina Veliki Grđevac, Velika Pisanica i Šandrovac Detaljnu tipologiju naselja na području izdvojenih jedinica lokalne samouprave izradili su prof. dr. sc. Aleksandar Lukić i asistent Ivan Šišak, mag. geogr., s Geografskog odsjeka Prirodoslovnomatematičkog fakulteta u Zagrebu. Tipologija ruralnih naselja ključno je polazište za odabir naselja koja će biti detaljno analizirana. U ovom poglavlju prikazan je sažetak studije, dok se cijela studija nalazi u prilogu na kraju ove stručno analitičke podloge. 4.1. Uvod U ovoj je studiji predstavljena tipologija naselja Grada Grubišno Polje i općina Veliki Grđevac, Velika Pisanica i Šandrovac izrađena je za potrebe stručno-analitičke podloge „Analiza stanja u prostoru rijetko naseljenih ruralnih prostora Bjelovarsko-bilogorske županije”. Svrha ovog rada je pridonijeti znanstvenoj spoznaji o međusobnoj kauzalnosti strukturnih i funkcionalnih obilježja 50 naselja Grada Grubišno Polje i općina Veliki Grđevac, Velika Pisanica i Šandrovac te odrazu njihove povezanosti u prostoru. Raščlanjivanje prostora na homogenije cjeline putem tipologije može biti i važna podrška u oblikovanju primjerenijih instrumenata prostornog razvoja. Dosadašnja znanstvena istraživanja, ali i prostorno-planski dokumenti i zakonski akti, ukazuju na to da se razlike među ruralnim područjima Hrvatske nikako ne mogu zanemariti. I u Strategiji prostornog razvoja Hrvatske (2017), krovnom dokumentu sustava prostornog uređenja u Hrvatskoj, ruralna i urbanizirana naselja tipologizirana su koristeći suvremene metodološke pristupe temeljene na tehnikama multivarijatnih analiza, koje su korištene i u ovdje predstavljenoj tipologiji. Potreba za izradom tipologije ruralnih područja u skladu je i s praksom regionalnog i prostornog planiranja Europske unije. Zajedničko je različitim teorijskim i metodološkim pristupima klasificiranja ruralnih i urbanih područja Europske unije uvažavanje činjenice da se univerzalni ekonomski i društveni, globalizacijski procesi različito odvijaju i odražavaju u različitim prostorima i da umnogome ovise upravo o njihovim regionalnim i lokalnim obilježjima. To pak stvara različite tipove ruralnih i urbanih područja, odnosno njihovih odnosa, različite probleme njihovog razvoja te zahtijeva, uz opće, i kreiranje specifičnih razvojnih mjera i politika. Tipologija prostora je često primjenjivana metoda geografskih i srodnih istraživanja. Njena je osnovna funkcija identifikacija, simplifikacija i poredak podataka da bi bili usporedivi. Smatra se korisnom kako u početnoj fazi istraživanja, kada pridonosi sređivanju, analizi i komparaciji iskustvenih podataka te postavljanju hipoteze, tako i u kasnijim fazama. Kao i svaka znanstvena metoda, i tipologija mora zadovoljiti niz zahtjeva. S logičke strane, tipologija treba poštivati četiri osnovna pravila: dosljednost, potpunost, iscrpnost i dovoljnu diskriminacijsku oštrinu. Dosljednost označava poštivanje istoga kriterija diobe u stvaranju svih klasifikacijskih grupa na svim stupnjevima. Potpunost podrazumijeva poklapanje opsega pojave koja se raščlanjuje s ukupnim opsegom svih skupina dobivenih raščlanjivanjem. Iscrpnost znači što manje upotrebljavanje rezidualnih grupa. Dovoljna diskriminacijska oštrina naglašava važnost pronalaženja teorijski značajnih razlika u stvarnom svijetu. Osim tih univerzalnih metodoloških zahtjeva, dosadašnje primjene tipologije u istraživanju ruralnih prostora ukazale su na to da ona mora počivati na razumijevanju procesa koji utječu na suvremenu socioekonomsku, funkcionalnu i morfološku strukturu ruralnih područja, mora uvažavati regionalne razlike u navedenim dimenzijama, mora odgovarati postavljenim ciljevima te biti izrađena na onoj prostornoj razini na kojoj će ukazati na sličnosti i razlike u analiziranim obilježjima. Kao bitan nedostatak tipološke metode u geografiji i srodnim disciplinama, ističe se statičko promatranje prostora.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=