3 tip središta IV. reda“. Kao „mikroregionalni tip središta“ kategorizirano je pet naselja na području Bjelovarsko-bilogorske županije - Rovišće, Sirač, Veliki Grđevac, Veliki Zdenci i Veliko Trojstvo. Prema uvjetno homogenoj (fizionomskoj) regionalizaciji Hrvatske (Magaš, 2013.), Bjelovarskobilogorska županija obuhvaća dijelove „Posavsko-moslavačkog“ i „Kalničko-bilogorskog prigorskog prostora“ na zapadu te „Zapadno/nizinskog“ i „Brdskog Poilovlja“ na istoku. Nizinske zavale uz rijeke Ilovu i Česmu omeđene su brdskim područjima Moslavine na jugozapadu, Bilogore na sjeveru i Papuka na istoku. Prema geomorfološkoj regionalizaciji Hrvatske (Bognar, 1999.), prostor Bjelovarsko-bilogorske županije pripada megamakrogeomorfološkoj regiji „Panonski bazen“. Prostor županije obuhvaća dijelove makrogeomorfoloških regija „Slavonsko gromadno gorje s Požeškom zavalom i nizinom Save“ (dio mezogeomorfološke regije „Gorska skupina Papuka“) i „Zavala sjeverozapadne Hrvatske“ (dijelovi mezogeomorfoloških regija „Pobrđe Bilogore sa Slatinsko - Voćinskim pobrđem“, „Zavala rijeka Česme i Lonje“, „Moslavačka gora“ i „Zavala Ilove“). Prema pedogeografskim obilježjima Hrvatske (Magaš, 2013.), na području Bjelovarskobilogorske županije većinom u blago valovitim nizinama i zaravnima prevladavaju pseudoglejna tla, dok su u nizinskim područjima uz rijeke močvarna glejna tla. U brežuljkastim područjima, nešto manjim udjelom u ukupnoj površini zastupljena su smeđa distrična tla. Prema klimatskoj regionalizaciji Hrvatske po W. Köppenu (Filipčić i Šegota, 1996.), Bjelovarskobilogorska županija pretežno pripada „Cfb“ tipu klime, odnosno umjereno toploj vlažnoj klimi s toplim ljetom. Prema podacima Klimatskog atlasa Hrvatske (Zaninović i suradnici, 2008.), srednje godišnje temperature pretežno se kreću između 9 i 11 C, pri čemu je najhladniji mjesec siječanj (s vrijednostima srednje temperature zraka između -2 i 2 C), a najtopliji srpanj (17 do 21 C). Srednji godišnji broj hladnih dana (najniža temperatura niža od 0 C) na području županije kreće se između 60 i 80, a srednji godišnji broj toplih dana (najviša temperatura viša ili jednaka 25 C) između 50 i 90. Srednje temperaturne vrijednosti nešto su u prosjeku niže u brdskim dijelovima Bilogore, Moslavine i Papuka nego u nizinama. Prosječan broj sunčanih sati godišnje na području županije kreće se između 1800 i 2100. Prosječna količina oborina na području županije iznosi između 700 i 900 mm godišnje. Oborine su relativno ravnomjerno raspoređene kroz godinu, s blago izraženim maksimumom u proljetnim i jesenskim mjesecima. Brdska područja imaju nešto veće količine oborina u odnosu na nizinske dijelove.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=