Stručno-analitička podloga Analiza stanja u prostoru rijetko naseljenih ruralnih prostora Bjelovarsko-bilogorske županije

65 potrebno je ukloniti s pokošenih površina livade te je potrebno sprječavati širenje invazivnih stranih vrsta kao što je velika zlatnica (Solidago gigantea) i sl. Mozaičnost poljoprivrednog krajobraza, koju čine manje plohe poljoprivrednog zemljišta s različitim vrstama poljoprivrednih kultura ispresijecane elementima krajobraza i kojima se gospodari na ekstenzivan način, osim što ima veliki značaj za očuvanje bioraznolikosti, ima značajnu ulogu regulacije pojave biljnih bolesti i štetnika, doprinosi plodnosti tla, otpornosti biljnih vrsta na okolišne stresove, povoljno djeluje na sprečavanje erozije te osigurava sekvestraciju ugljika. Intenzivna obrada tla na poljoprivrednim površinama, osim do smanjenja bioraznolikosti i širenja invazivnih stranih vrsta može dovesti i do degradacijskih procesa u tlima (npr. erozija, smanjenje organske tvari, zbijanje tla). Kako bi se u uvjetima intenziviranja poljoprivredne proizvodnje očuvala tradicionalna mozaičnost poljoprivrednog krajobraza i krajobraznih obilježja sa svim dobrobitima, potrebno je poticati tome slične oblike gospodarenja na poljoprivrednim površinama. Zakonodavnim okvirom Europske unije i Hrvatske propisane su obveze kojih se poljoprivrednici moraju pridržavati u obavljanju poljoprivredne aktivnosti, a vezane su uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja te dobre poljoprivredne i okolišne uvjete kao što je primjerice obveza da je u slučaju planiranja provođenja programa ili zahvata na poljoprivrednom zemljištu unutar područja ekološke mreže, obveznik dužan obratiti se tijelu nadležnom za provođenje postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, prema odredbama propisa iz područja zaštite prirode te postupiti sukladno pribavljenom aktu. Također, sukladno posebnim propisima iz područja zaštite prirode, propisane su mjere očuvanja sukladno kojima je potrebno očuvati povoljne stanišne uvjete na mozaičnim kultiviranim površinama na području ekološke mreže kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije. Također, dobrovoljne mjere i intervencije za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije mogu se provoditi unutar i izvan područja ekološke mreže kroz sljedeće mjere i intervencije: ▪ uspostava izmjene kultura na razini parcele najmanje jednom godišnje, uključujući sekundarne usjeve (plodored na obradivom zemljištu), ▪ uključivanje različitih vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta na razini gospodarstva i/ili različite biljne vrste unutar iste ili različitih vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta (intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina), ▪ očuvanje obilježja krajobraza (živica, pojedinačno stablo, drvored, šumarak, jezerce, jarak, zaštitnih pojaseva uz vodotoke i šume), zabrana rezanja živica i stabala u sezoni razmnožavanja ptica i podizanja ptića, sprječavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom (korovna vegetacija i invazivne strane biljne vrste), ▪ uspostava zaštitnih zona duž vodotoka na kojima nije dozvoljena primjena gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, ▪ minimalni zemljišni pokrov - tijekom vegetacijskog razdoblja sve oranične poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima, osim u slučaju obavljene pripreme za sljedeću sjetvu i prije nicanja, ▪ konzervacijska poljoprivreda koja se temelji na minimalnom setu zahvata obrade tla, stalnoj pokrivenosti proizvodne površine biljkama ili biljnim ostatcima i pravilnoj izmjeni usjeva (plodoredu). Poljoprivredu je nužno temeljiti na ranije navedenim obvezama i dobrim poljoprivrednim praksama, kako unutar tako i izvan područja ekološke mreže, koje će kroz očuvanje travnjaka, mozaičnosti poljoprivredne proizvodnje itd. smanjiti pritiske na bioraznolikost i omogućiti prilagodbu poljoprivrede izazovima globalne klimatske krize.

RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=