64 3.8.1. Važnost mozaičnosti kultiviranih površina i travnjaka s aspekta bioraznolikosti Izrazita raznolikost ruralnog krajobraza koja je nastala poljoprivrednim praksama niskog intenziteta kao što su ispaša, košnja, plodored, uzgoj malih voćnjaka i sl., stvorila je iznimno složenu i mozaičnu strukturu sastavljenu od najrazličitijih staništa u kojima svoju ekološku nišu mogu naći mnoge biljne i životinjske vrste. S obzirom da intenzifikacijom poljoprivrede i okrupnjavanjem zemljišta tradicionalne poljoprivredne prakse sve više nestaju, mnoge od tih vrsta gube pogodna staništa, a time opada i njihov broj te im se smanjuje rasprostranjenost. Kao poluprirodna staništa, travnjaci su se razvijali tijekom stoljeća tradicionalnog obrađivanja tla te su po pitanju biološke raznolikosti među najznačajnijim staništima brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Smanjenjem stočarske (posebice mljekarske) proizvodnje preoravaju se travnjaci (livade košanice i pašnjaci) čime se trajno gube pogodna staništa, posebice staništa kukaca oprašivača (pčele, leptiri itd.) o kojima naposljetku i ovisi poljoprivredna proizvodnja. Sukladno tome, zabranjena je prenamjena i preoravanje okolišno osjetljivih trajnih travnjaka unutar područja ekološke mreže, te se za prenamjene travnjaka i ostalih pogodnih staništa ciljnih vrsta te ciljnih staništa provodi postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM). Izvan ekološke mreže je zabranjeno smanjenje ukupne površine trajnih travnjaka na razini države. Posebnim propisima iz područja zaštite prirode propisane su mjere očuvanja usmjerene na, između ostalog, očuvanje povoljnih stanišnih uvjeta na otvorenim travnjacima kroz dobrovoljne mjere za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije, provođenje kontroliranog paljenja i/ili krčenja pretjerano zaraslih travnjačkih površina (u slučaju potrebe), održavanje povoljnog hidrološkog režima i hidromorfologije vodotoka, ograničenje korištenja sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva na povoljnim staništima za vrste i u njihovoj neposrednoj blizini itd. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti unutar i izvan ekološke mreže, kao i faune ptica i leptira koje ih naseljavaju moguće je kroz dobrovoljne mjere i intervencije za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije kao što su eko shema „Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti“, intervencija „Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama“ itd. Navedena intervencija uključuje tri operacije od kojih se operacije „Zaštita ptice kosca (Crex crex)“ i „Zaštita leptira na trajnim travnjacima (Coenonympha oedippus, Phengaris teleius, Phengaris nausithous, Phengaris alcon alcon)“ zasada primjenjuju samo unutar ekološke mreže, a uspostava poljskih traka (cvjetne i travne) unutar i izvan područja ekološke mreže. Neke od dobrovoljnih mjera i intervencija za korisnike zemljišta sufinancirane sredstvima Europske unije koje se mogu provoditi i unutar i izvan područja ekološke mreže su: ▪ minimalno održavanje poljoprivrednih površina sukladno kojoj se trajni travnjaci (ARKOD - livade, pašnjaci) održavaju košnjom ili malčiranjem, pri čemu prva košnja ili malčiranje treba biti obavljeno do 15. rujna, ▪ intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina odnosno očuvanje sljedećih obilježja krajobraza: ▪ živice ili pojasevi drvenastih kultura najveće širine 2 metra unutar parcele ili 4 metra na granici parcele i najmanje dužine 10 metara, ▪ pojedinačno stablo promjera krošnje od najmanje 4 metra, minimalne visine 2 metra te se pod istim obavlja minimalna poljoprivredna aktivnost, ▪ ekstenzivno gospodarenje pašnjacima. Sukladno pravilima struke, u prvom redu zbog zaštite bioraznolikosti, preporučuje se na većim livadama primjenjivati mozaičnu košnju, kojom se dio površine livade kosi najmanje 14 dana prije košnje druge površine livade. Prilikom košnje treba koristiti strižne kosilice, a ne rotacijske ili malčere, koji svojim rotirajućim dijelovima uništavaju organizme koji se nalaze na biljkama. Pokošeno sijeno
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=