62 3.8. Ekološka mreža, zaštita prirode i okoliša Ekološka mreža Natura 2000, na temelju direktiva EU i sukladno Zakonu o zaštiti prirode, definira se kao koherentna europska ekološka mreža koja obuhvaća područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili povrat određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u povoljno stanje očuvanja. Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena je 2013. godine Uredbom o ekološkoj mreži, a 2019. godine donesena je Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže koja je, uz određene izmjene, i danas na snazi. Prema nadležnim zakonima i uredbama, ekološku mrežu Republike Hrvatske čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (sukladno Direktivi o pticama za koje se utvrđuju ciljane vrste ptica), područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS, vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - vPOVS i posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - PPOVS (sukladno Direktivi o staništima, za koje se utvrđuju ciljne biljne i životinjske vrste osim ptica te ciljni stanišni tipovi). Isti prostor može biti proglašen područjem ekološke mreže prema objema Direktivama. Zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže na području Bjelovarsko-bilogorske županije prema mjesnoj nadležnosti upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Bjelovarsko-bilogorske županije. Osnovni način upravljanja područjima ekološke mreže je provođenje mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove koje se ugrađuju u planove upravljanja područjima ekološke mreže i u sektorske planove gospodarenja prirodnim dobrima. Na području izdvojenih jedinica lokalne samouprave nalazi se ukupno devet područja ekološke mreže: dva područja očuvanja značajna za ptice (POP), šest posebnih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (PPOVS) i jedno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS). Ukupno je 59,58% površine izdvojenih JLS prekriveno područjem ekološke mreže, pri čemu je potrebno napomenuti da se površine pojedinih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove i posebnih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove u nekim predjelima preklapaju s područjima očuvanja značajnima za ptice. Općina Velika Pisanica ima najveći udio površine pod ekološkom mrežom, dok u Općini Šandrovac ekološka mreža prekriva najmanji udio među izdvojenim jedinicama. Tablica 26. Površina ekološke mreže po izdvojenim jedinicama lokalne samouprave JLS površina (km²) područje pod ekološkom mrežom (udio) Grubišno Polje 265,22 52,66% Šandrovac 62,68 44,26% Velika Pisanica 84,01 89,68% Veliki Grđevac 169,31 61,15% Izvori: Web portal informacijskog sustava zaštite prirode - Bioportal, MZOZT; Registar prostornih jedinica - grafički dio, DGU Područja očuvanja značajna za ptice zauzimaju najveće površine na analiziranom području - POP „Bilogora i Kalničko gorje“ obuhvaća 52,34% (na sjevernom i središnjem dijelu analiziranog područja), a POP „Poilovlje s ribnjacima“ 4,67% ukupne površine izdvojenih JLS (na južnom dijelu). Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove - POVS „Bilogora“ zauzima 4,55% ukupne površine, a posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove „Livade kod Grubišnog Polja“ 3,82%, dok su sva ostala PPOVS znatno manjih površina (ukupno 0,37% objedinjeno). POVS „Bilogora“ nalazi se na sjeveroistočnom dijelu analiziranog područja, na području dvije JLS. PPOVS „Rijeka Česma“ smješteno je na zapadnom dijelu Općine Veliki Grđevac, dok se sva ostala PPOVS nalaze na području Grada Grubišnog Polja.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=