53 zaposlenih u primarnim djelatnostima, u odnosu na ostala naselja u istim jedinicama, izdvajaju naselja Grubišno Polje i Šandrovac. Među naseljima koja su upravna sjedišta posebno se ističe Grubišno Polje, s najvećim udjelom zaposlenih u tercijarnom sektoru. Tablica 19. Zaposleni po sektorima djelatnosti, po naseljima -sjedištima JLS i ostalim naseljima zbirno JLS Naselje Zaposleni Primarni sektor Sekundarni sektor Tercijarni sektor Grubišno Polje Grubišno Polje 997 10,83% 25,98% 63,19% ostala naselja 1027 32,72% 29,89% 37,39% Velika Pisanica Velika Pisanica 267 20,97% 26,97% 52,06% ostala naselja 156 36,54% 22,44% 41,03% Veliki Grđevac Veliki Grđevac 421 20,43% 24,94% 54,63% ostala naselja 429 42,42% 21,91% 35,66% Šandrovac Šandrovac 210 11,90% 33,33% 54,76% ostala naselja 217 45,62% 22,58% 31,80% Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021., DZS 3.7.2. Poljoprivreda Iako su procesi deagrarizacije u ruralnim područjima Republike Hrvatske snažno izraženi još od sredine 20. stoljeća, zbog čega je poljoprivreda s vremenom izgubila ulogu glavnog izvora prihoda i primarne gospodarske djelatnosti većine seoskog stanovništva, ona i dalje ostaje izrazito važan čimbenik u analizi i planiranju naselja ruralnih prostora. Iz podataka Popisa stanovništva 2021. godine izvršena je analiza prema sektorima djelatnosti, pri čemu nije bilo moguće zasebno izdvojiti poljoprivredu. Za detaljniju analizu poljoprivrede kao djelatnosti na području izdvojenih jedinica lokalne samouprave prikupljeni su podaci iz dostupnih izvora Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koji su zatim dodatno dopunjeni podacima prikupljenim terenskim i anketnim istraživanjem. Podaci su prilikom detaljnije analize svrstani u kategorije samozaposleni u poljoprivredi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i ostali tipovi gospodarstava koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Za vremenski okvir analize podataka odabrano je razdoblje od 2021. (godina popisa stanovništva) do 2024. godine (najnoviji dostupni podaci za vrijeme izrade ove analize). 3.7.2.1. Samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva Prema Pravilniku o Upisniku poljoprivrednika (članak 10.) samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo (SOPG) je fizička osoba - poljoprivrednik, koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom ili zamjenom proizvoda dobivenih tim djelatnostima u neprerađenom stanju. Temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu (uključujući prodaju), znanju i vještinama članova kućanstva, pri čemu ekonomska veličina gospodarstva ne prelazi iznos od 3000 eura. Kod samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva poljoprivreda nije glavno ili jedino zanimanje, a takvo gospodarstvo ne može imati upisane članove. Prema podacima Upisnika poljoprivrednika (koji vodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; APPRRR), Grad Grubišno Polje i općine Šandrovac, Velika Pisanica i Veliki Grđevac bilježe porast broja SOPG-ova u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Najveći porast zabilježen je na području Općine Veliki Grđevac (90%) i Grada Grubišnog Polja (35,06%), a blagi porast vidljiv je i u općinama Šandrovac (13,64%) i Velika Pisanica (7,32%). Prema Godišnjem izvješću o stanju poljoprivrede u 2024. godini, kao jedan od razloga povećanja broja SOPG-ova izdvojen je proces usklađivanja OPG-ova s odredbama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=