19 3.1. Sustav središnjih naselja Prema Prostornom planu Bjelovarsko-bilogorske županije 2001. godine utvrđen je sustav središnjih naselja i razvojnih središta na području županije. Do razine područnog središta naselja su kategorizirana na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, a prostornim planom izvršena je daljnja analiza i kategorizacija naselja u veća i manja lokalna središta te potencijalna središta. Klasifikacija je izvršena na temelju kvantitativnih i kvalitativnih varijabli broja stanovnika, radnih mjesta, tipa naselja prema stupnju urbanizacije, tipa demografskih procesa i razvojnih procesa. Naselje Grubišno Polje određeno je kao područno središte, uz znakovitu napomenu da bi se u budućnosti trebalo planirati formiranje gradske jezgre i urbanizacija prigradskih naselja, a što je tijekom narednih desetljeća i ostvareno. Kao veća lokalna središta određena su naselja Šandrovac, Velika Pisanica i Veliki Grđevac, a naselje Veliki Zdenci kao manje lokalno središte. Kao potencijalna središta određena su naselja Mali Zdenci, Ivanovo Selo i Zrinska, ali taj potencijal prema analiziranim podacima, zbog nepovoljnih demografskih kretanja i gubitka pojedinih funkcija, odnosno padanja pod gravitacijski utjecaj naselja višeg ranga, do danas nije ostvaren. Prema analizi i klasifikaciji središnjih naselja Republike Hrvatske u Tipologiji ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske (Lukić, 2012.), na području izdvojenih jedinica lokalne samouprave naselje Grubišno Polje određeno je kao slabiji subregionalni centar. Naselja Veliki Zdenci, Veliki Grđevac i Velika Pisanica određeni su kao područni centri, a naselje Šandrovac kao lokalni centar. Klasifikacija je izvršena na temelju analize varijabli šest osnovnih skupina funkcija koje služe zadovoljavanju funkcija vlastitog i okolnog stanovništva (uprava, obrazovanje, zdravstvo, opskrba, financijsko poslovanje, pošta i telekomunikacije), broja stanovnika, radnih mjesta i cirkulacije zaposlenog stanovništva. Za potrebe ove stručno analitičke podloge izvršena je nova klasifikacija središnjih naselja na temelju najnovijih raspoloživih podataka. U suradnji s jedinicama lokalne samouprave te na temelju terenskog obilaska i drugih izvora podataka, prikupljeni su podaci o uslugama općeg interesa i njihovoj prostornoj distribuciji po naseljima. Usluge od općeg interesa definirane su i svrstane u četiri kategorije (Šišak, 2023.): temeljne usluge središnjih naselja, socijalne usluge i infrastruktura, usluge mobilnosti te komunalna infrastruktura i usluge. Podaci o broju stanovnika i funkciji rada na razini naselja prikupljeni su iz Popisa stanovništva 2021. godine. S obzirom na veličinu promatranog prostora, odnosno činjenicu da ovaj prostor ne čini niti u jednom promatranom smislu jedinstvenu funkcionalnu cjelinu i izoliran sustav naselja, već ga je potrebno promatrati kao jedan dio mreže središnjih naselja veće regije i/ili cijele Republike Hrvatske, za klasifikaciju središnjih naselja korištene su usluge od općeg interesa (središnje funkcije) te podaci popisa stanovništva, ali nije rađena analiza gravitacijskog područja središnjih naselja. Tablica 10. Usluge od općeg interesa prema kategorijama temeljne usluge središnjih naselja opskrba (trgovina mješovitom robom, supermarket, hipermarket, trgovački centar, benzinska postaja); obrazovanje (ustanova predškolskog odgoja, četverogodišnja škola - područna, osmogodišnja škola - matična ili područna, srednja škola, veleučilište ili ispostava sveučilišta, sveučilište); zdravstvo (ordinacija opće medicine, stomatološka ordinacija, dom zdravlja, specijalizirana ordinacija, opća ili klinička bolnica, klinički bolnički centar, ured HZZO, zavod za javno zdravstvo, ljekarna); pošta, bankarstvo i financije (poslovnica pošte, poslovnica banke, bankomat, poslovnica FINA-e, porezna uprava); uprava i sudstvo (sjedište JLS, ispostava općinskog suda, općinski sud, županijski sud, prekršajni ili upravni sud, policijska postaja)
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=