36 rješavanju agrarnog pitanja zakonskim aktom o agrarnoj reformi i kolonizaciji kojim je oduzela zemljište poljoprivrednicima s velikim posjedom (većim od 25 odnosno 35 ha u nepovoljnim uvjetima) te pravnim osobama (crkvi, bankama, osobama njemačke narodnosti koje su napustile državu itd.). Država je osnivanjem poljoprivrednih kombinata nastojala koncentrirati posjede u društvenom vlasništvu, čineći nelojalnu konkurenciju obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se proizvodnjom na malim i isparceliranim posjedima nisu mogla nositi s njom. Populacijski pritisak, osiromašenost i ideologizacija s jedne te privredno i osobno blagostanje koje je obećavala industrija u gradu s druge strane djelovali su poput sinkroniziranih push i pull faktora. Hrvatsko selo zahvaća deagrarizacija jače nego ikada do tada. Započinje napuštanje poljoprivrede kao djelatnosti, kao izvora dohotka i kao načina života (Crkvenčić i Malić, 1988). Već do početka 21. stoljeća udio poljoprivrednog stanovništva u Hrvatskoj smanjio se na 5,5%, deset puta manje nego prije šezdesetak godina. Procesi u tranziciji i post-tranziciji dodatno su utjecali istovremeno na smanjenje broja poljoprivrednog stanovništva, ali i polarizaciju strukture poljoprivrednih proizvođača. S aspekta tipologije ruralnih područja posebno je važan značaj (apsolutni broj, udio i prostorna distribucija) stanovništva zaposlenog u primarnom sektoru: poljoprivredi, lovu, ribarstvu i šumarstvu, jer su to grane djelatnosti gotovo po definiciji povezane za ono što se smatra selom u tradicionalnom smislu. Jednako tako, važni su i podaci o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i njihovim obilježjima. No s obzirom da se tipologija izrađuje na razini naselja, nedostupnost podataka o poljoprivrednom stanovništvu na toj prostornoj razini kao i nedostatak podataka o poljoprivrednim kućanstvima iz Popisa poljoprivrede na razini naselja, uvjetovala je da se za potrebe klaster analize koriste podaci iz Upisnika poljoprivrednika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 4.7.1. Omjer broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i broja stanova S obzirom na to da je korištenje apsolutnih vrijednosti nepogodno za provođenje klaster analize, konstruirana je varijabla koja u omjer stavlja broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i broja stanova u naselju.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=