26 gospodarski i nacionalno strateški utemeljenog sustava gradskih centara“ te nemogućnost gospodarstva da osigura dostatnu zaposlenost, što je dovelo do činjenice da su „iseljavanja iz Hrvatske postala gotovo stožerno obilježje hrvatskog stanovništva“. U devedesetim godinama 20. stoljeća tim su se procesima kao “kap koja je prelila čašu“ pridružili i ratna agresija na Hrvatsku 1991. i 1992., priljev manje brojnih naraštaja u fertilnu dob i nastavak iseljavanja u inozemstvo, što je utjecalo na pojavu prirodne regresije ukupne populacije od 1991. (Nejašmić, 1991:79). Vitalni indeks (Vi) pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Dobar je pokazatelj smjera (bio)reprodukcije: vrijednosti veće od 100 ukazuju da se broj stanovnika povećava prirodnom promjenom, a manje od 100 označavaju prirodnu depopulaciju. Sl. 16. Raspon vrijednosti vitalnog indeksa od 2000. do 2021. godine po klasterima Izvor: DZS (2002 – 2022) Analizom demografske dinamike općina Grubišno Polje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Šandrovac, utvrđeno je da je u istraživanom razdoblju najpovoljniji vitalni indeks zabilježen u klasteru 3 (67 živorođenih na 100 umrlih), a klaster 4 imao je najnepovoljniji vitalni indeks (16,4 živorođenih na 100 umrlih). I preostala dva klastera imala su i više nego dvostruko manje živorođenih od umrlih. Na razini naselja jedino je Lasovac kao naselje s visokim udjelom doseljenog albanskog stanovništva zabilježio više živorođenih od umrlih (112,8).
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=