25 Sl. 15. Indeks promjene broja stanovnika naselja odabranih jedinica lokalne samouprave Bjelovarsko-bilogorske županije od 1961. do 2021. godine Izvor: DZS (2005; 2022) 4.2. Vitalni indeks 2000. - 2021. Prirodno kretanje sastoji se od rodnosti ili nataliteta i smrtnosti ili mortaliteta. Njihova je rezultanta prirodni prirast (sve češće pad), odnosno jednom riječju prirodna promjena (Nejašmić, 2005). Osim o biološkim činiteljima, prirodno kretanje uvelike je ovisno o gospodarskim, društvenim i političkim okolnostima (Akrap, 2002). Dosadašnja su istraživanja pokazala kako trendovi u prirodnom kretanju velike većine hrvatskog teritorija vode izumiranju (Akrap, 2002:88) te da je ukupno stanovništvo u posljednjem međupopisju (a ruralno još od 1977.) zahvaćeno prirodnom depopulacijom i da postoje bitne razlike u prirodnoj promjeni urbanih i neurbanih naselja. Akrap (2002:88) kao ključne razloge za opisano stanje navodi: gospodarski razvoj bez jasno koncipirane politike regionalnog razvoja i njegove polarizirajuće efekte (od 1960-ih, bujanje Zagreba, Splita i Rijeke te priobalja); nedostatak regionalnih i lokalnih komunikacija s gradovima kao uslužnim centrima, odnosno nepostojanje politike prostornog razvoja i kao posljedice toga „suvislog,
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=