24 da je depopulacija zahvatila više od četiri petine naselja u Hrvatskoj. Pokos (2002:45) iznosi podatke o 85,3 posto svih seoskih naselja zahvaćenih depopulacijom između 1953. i 2001. Analizom demografske dinamike općina Grubišno Polje, Velika Pisanica, Veliki Grđevac i Šandrovac, utvrđeno je da je u razdoblju od 1961. do 2021. depopulacija zahvatila svih 50 naselja. Sl. 14. Raspon vrijednosti indeksa promjene broja stanovnika od 1961. do 2021. godine po klasterima Izvor: DZS (2005; 2022) Pritom su naselja u klasteru 3 prosječno imala najmanji pad stanovnika (indeks 62,4), a klaster 4 prosječno najveći pad (indeks 5,5). Na razini pojedinačnih naselja najmanji pad u promatranom razdoblju imalo je naselje Grubišno Polje (indeks 97,5), a naselja koja nisu izgubila više od polovice stanovnika su još i: Mali Zdenci, Orlovac, Zdenački, Veliki Zdenci, Veliki Grđevac, Lasovac i Poljani. Od svih korištenih varijabli u klaster analizi, ova u prostornom smislu pokazuje najveću podudarnost s reljefnom strukturom: najveći pad zabilježila su naselja na višoj nadmorskoj visini, na obroncima Bilogore.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=