i Literatura: ▪ Bartoluci, M., Hendija, Z., i Petračić, M. (2015). Mogućnosti održivog razvoja ruralnog turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Acta Turistica, 27, 191-219. ▪ Bognar, A. (1999). Geomorfološka regionalizacija Hrvatske. Acta Geographica Croatica 34, 729. ▪ Crkvenčić, I., i Malić, A. (1988). Agrarna geografija. Zagreb: Školska knjiga. ▪ Demonja, D. (2014). The Overview and Analysis of the State of Rural Tourism in Croatia. Sociologija i prostor, 52, 69-90. ▪ Državni zavod za zaštitu prirode. (2009). Natura 2000 i poljoprivreda u Hrvatskoj (brošura). Projekt “PHARE - Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj”. ▪ Državni zavod za zaštitu prirode. (2009). Natura 2000 i prostorno planiranje u Hrvatskoj (brošura). Projekt “PHARE - Institucionalno jačanje i provedba ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj”. ▪ Filipčić, A., i Šegota, T. (1996). Klimatologija za geografe. Zagreb: Školska knjiga. ▪ Institut za turizam. (2014). Regionalni razvoj, razvoj sustava naselja, urbani i ruralni razvoj i transformacija prostora. Zagreb. ▪ Lukić, A. (2012). Mozaik izvan grada: tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske. Samobor: Meridijani. ▪ Magaš, D. (2013). Geografija Hrvatske. Zadar: Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju i Zagreb: Izdavačka kuća Meridijani. ▪ Nejašmić, I. (2005). Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima. Zagreb: Školska knjiga. ▪ Središnji državni ured za demografiju i mlade. (2023). Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine. ▪ Šišak, I. (2023). Usluge od općeg interesa - koncept i njegova primjena u znanstvenim istraživanjima i prostornom razvoju. Hrvatski geografski glasnik, 85 (2), 101-129. ▪ Zaninović, K. i sur. (2008). Klimatski atlas Hrvatske. Zagreb: Državni hidrometeorološki zavod.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=