105 5.5.4. Scenarij 4. „mitigacija propadanja“ Ovaj scenarij predstavlja model mitigacije, odnosno ublažavanja demografskog, socioekonomskog i prostornog propadanja naselja, a zapravo pokušaj da se svi procesi vidljivi u scenariju 1. nekako zaustave ili barem uspore. Za ovaj scenarij izdvojeno je naselje Ribnjačka, ne kao primjer naselja u kojemu su već ublaženi negativni procesi, nego kao primjer naselja koje bi vrijedilo pokušati „spasiti“. Strukturno jača naselja (sjedišta jedinica lokalne samouprave, naselja svrstana u „klaster 3“, naselja višeg stupnja centraliteta) nisu promatrana za primjer ovog scenarija jer je temeljni fokus ove analize na rijetko naseljenim ruralnim područjima, stoga je cilj bio izdiferencirati i izdvojiti naselja unutar skupine naselja prepuštenih tržišnom propadanju (bez upravno-administrativnih funkcija koje mogu ublažiti nepovoljne procese). Naselje Ribnjačka, naspram ostalih izdvojenih naselja, karakterizira nešto povoljnija demografska struktura. Naselje prema zadnjem popisu stanovništva bilježi više od 100 stanovnika (111), a zabilježen je i znatno manji relativan pad broja stanovnika tijekom zadnjih desetljeća. Struktura poljoprivrednih površina i gospodarstava uvelike se razlikuje od ostalih izdvojenih naselja. Na području naselja registrirano je znatno više poljoprivrednih gospodarstava, koja su po strukturi isključivo samoopskrbna i obiteljska (nema tvrtki, zadruga, obrta i ostalih pravnih osoba). Pojedino obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obrađuje 9,85 hektara u prosjeku, što je najmanja vrijednost među izdvojenim naseljima. Zabilježeno je najviše različitih načina uporabe, a udio poljoprivrednih površina u ukupnoj površini naselja najviši je među izdvojenim naseljima. Poljoprivredne parcele razmjerno su rascjepkane. Sve ovo upućuje da je poljoprivredna djelatnost u naselju Ribnjačka zasad još uvijek pretežito u „obiteljskom vlasništvu“, odnosno služi kao osnovni ili dodatni izvor prihoda kućanstvima s područja naselja. Građevinska područja u naselju relativno su bolje iskorištena - udio nastanjenih stanova (kućanstava) u ukupnom broju stanova za stalno stanovanje malo je viši od 50%, što inače nije povoljna vrijednost pokazatelja, ali znatno bolja nego kod ostalih izdvojenih naselja. Terenskim obilaskom te uvidom u ortofotogrametrijske i satelitske snimke može se zaključiti da je većina izgrađenih objekata i dalje u funkciji. Naselje morfološki nije puno promijenjeno zadnjih nekoliko desetljeća, a građevinski objekti i raspršena struktura poljoprivrednih parcela i dalje izgledaju kao klasično selo, a ne kao farma. Infrastrukturna opremljenost malo je bolja u odnosu na ostala izdvojena naselja, a planirana izgradnja nekih sustava u budućnosti neupitno bi povoljno utjecala na kvalitetu života stanovništva naselja. Isto tako, naselje nije u potpunosti bez temeljnih središnjih usluga - područna osnovna škola nositelj je funkcije obrazovanja, a katolička crkva, dobrovoljno vatrogasno društvo i društveni dom nositelji su socijalno-kulturnih funkcija. Ekonomska struktura naselja raznovrsnija je nego kod ostalih izdvojenih naselja. Razlika odlaznih i dolaznih zaposlenih dnevnih migranata negativna je, pri čemu se kao emitivna odredišta zaposlenih stanovnika izdvajaju općinsko sjedište Velika Pisanica i Grad Bjelovar. Osim poljoprivrede kao osnovne i dodatne djelatnosti, izdvaja se i ruralni turizam. U naselju se nalazi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje uz osnovne djelatnosti uzgoja konja, biljne proizvodnje i vinogradarstva nudi usluge smještaja, ugostiteljstva i raznih aktivnosti u prirodi. Kroz naselje prolazi „Pisanička eko-etno staza“, a u naselju Ribnjačka se uz spomenuto gospodarstvo nalazi još jedno odmorište. Kao osnovni kriterij za izdvajanje, odnosno određivanje naselja koja bi trebalo osnažiti izdvaja se stanovništvo. Naselja koja su zabilježila izraziti gubitak stanovništva i potpunu ili gotovo potpunu depopulaciju imaju malo temelja na kojima se može pokušati ublažiti negativne procese. Posebno je
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=