101 5.5.3. Scenarij 3. „farme - pretežito stočarske“ Kao primjer ovog scenarija izdvojeno je naselje Mala Jasenovača. Osnovne karakteristike ovog scenarija gotovo su identične kao i kod scenarija 2. - potpuna ili gotovo potpuna depopulacija, građevinsko područje unutar kojeg je samo jedan dio izgrađenih objekata još uvijek u funkciji (većinom u namjeni poljoprivredne proizvodnje), te naravno slaba infrastrukturna opremljenost i izostanak središnjih funkcija u naselju. I ovaj scenarij u odnosu na scenarij „stihijskog propadanja“ posebno diferencira i definira poljoprivreda - ovaj put s većim naglaskom na stočarstvo umjesto ratarstva. Poljoprivrednu djelatnost u naselju Mala Jasenovača karakteriziraju još veće površine pod poljoprivrednim zemljištem u odnosu na naselje Cremušina (apsolutne i relativne u odnosu na površinu naselja), malo manji broj poljoprivrednih subjekata i još veće površine pod pojedinim poljoprivrednim gospodarstvom. U naselju Mala Jasenovača nije registrirano niti jedno samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, a registrirana su četiri obiteljska poljoprivredna gospodarstva i jedna pravna osoba za poljoprivrednu djelatnost (trgovačko društvo). Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku obrađuje 168,6% više površine nego u naselju Bedenička. Što se tiče načina uporabe, pašnjaci udjelom čine 78,18% ukupnih površina pod poljoprivrednom djelatnošću, te se stoga ovakav tip naselja može okarakterizirati kao pretežito stočarski orijentiran. Kao i u naselju Cremušina, razlika odlaznih i dolaznih zaposlenih dnevnih migranata je pozitivna (zaposleni u poljoprivredi). Potrebno je napomenuti da obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave stočarstvom posjeduju ili uzimaju u zakup i još mnogo hektara zemljišta u okolnim naseljima. Kroz komunikaciju s nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zabilježeno je nekoliko važnih spoznaja, odnosno tvrdnji temeljenih na njihovim dugogodišnjim iskustvima: da bi gospodarstva bila tržišno konkurentna i ekonomski održiva, potreban je kontinuirani rast broja grla i površina koje se koriste kao pašnjaci (minimalno 300 ha); kod kvalitetnog (ekstenzivnog) ekološkog pristupa uzgoju i sustava „krava-tele“ nije uvijek jednostavno plasirati proizvode više cijene i kvalitete na hrvatsko tržište; veliku prepreku povećanju i zaokruživanju (ograđivanju) zemljišta pogodnog za pašnjake (kupnjom ili najmom) čine rascjepkanost zemljišta vidljiva u velikom broju katastarskih čestica relativno male površine i često komplicirane vlasničke strukture u sustavu zemljišnih knjiga. Građevinska područja naselja Mala Jasenovača, slično kao i u naselju Cremušina, prilagođena su potrebama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Prilikom okrupnjivanja često se, u sklopu kupnje zemljišta, preuzimaju i građevine stambene i poljoprivredne namjene koje su u tom trenutku izvan funkcije. Od tih građevina neke s vremenom budu obnovljene i ponovno stavljene u (gospodarsku, odnosno poljoprivrednu) funkciju, a neke (pretežito stambene) budu uklonjene. Prilikom ovakvog tipa transformacije naselja, kod svih aktivnosti preobrazbe prostora potrebno je i pridržavati se propisanih mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove (ako se naselje nalazi u ekološkoj mreži), a svakako je preporučljivo (te financijski potpomognuto) provoditi i dobrovoljne mjere i intervencije za korisnike zemljišta radi očuvanja bioraznolikosti. Kao jedna od dobrovoljnih mjera i intervencija za korisnike zemljišta radi očuvanja bioraznolikosti travnjaka izdvaja se i ekstenzivno gospodarenje pašnjacima. Kao i scenarij 2., ova transformacija zapravo je jedan oblik adaptacije postojećeg stanja naselja koje je prošlo potpuni proces stihijskog propadanja. Temeljni nositelj transformacije je razvoj poljoprivrede (u ovom slučaju stočarskog tipa). U osnovi se nekadašnje tradicionalno seosko naselje pretvara u jednu ili više stočarskih farmi. S obzirom na tržišne uvjete i specifičnosti ekstenzivnog ekološkog uzgoja goveda koji zahtijeva velike površine namijenjene pašnjacima, može se pretpostaviti da bi ovakav tip scenarija u budućnosti mogao uključivati i transformaciju nekoliko prostorno povezanih (susjednih) naselja u jednu farmu.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=