97 5.5.2. Scenarij 2. „farme - pretežito ratarske“ Kao primjer ovog scenarija izdvojeno je naselje Cremušina. Osnovne karakteristike ovog scenarija su potpuna ili gotovo potpuna depopulacija (još izraženija u odnosu na scenarij 1.), građevinsko područje koje se dijeli na potpuno napuštene objekte stambene namjene i jedan dio objekata koji su u funkciji poljoprivredne proizvodnje, slaba infrastrukturna opremljenost i izostanak bilo kakvih središnjih funkcija. Ono što diferencira ovaj scenarij u odnosu na scenarij „stihijskog propadanja“ je poljoprivreda. Poljoprivrednu djelatnost u naselju Cremušina karakteriziraju veće površine pod poljoprivrednim zemljištem u odnosu na naselje Bedenička (apsolutne i relativne u odnosu na površinu naselja), manji broj poljoprivrednih subjekata, znatno veće površine pod pojedinim poljoprivrednim gospodarstvom i općenito zaokruženije parcele obradivih površina. Što se tiče strukture poljoprivrednih gospodarstava, u naselju Cremušina nije registrirano niti jedno samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, ali je registrirana jedna pravna osoba za poljoprivrednu djelatnost (zadruga). Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku obrađuje 137,94% više površine nego u naselju Bedenička. Što se tiče načina uporabe, oranice, voćnjaci i livade udjelom čine 85,07% ukupnih površina pod poljoprivrednom djelatnošću, stoga se ovakav tip naselja može okarakterizirati kao pretežito ratarski orijentiran. Još jedan prethodno analizirani statistički podatak izdvaja ovo naselje od mnogih sličnih - iako su vrijednosti analizirane varijable razmjerno vrlo male, razlika odlaznih i dolaznih zaposlenih dnevnih migranata u naselju Cremušina je pozitivna. Iako bi bilo pogrešno ovakav tip naselja okarakterizirati kao bilo kakvo izraženije središte funkcije rada, ovaj podatak samo je još jedan prilog tome da je poljoprivredna djelatnost intenzivnija nego u naseljima iz scenarija 1. - poljoprivredna gospodarstva su veća, obrađuju veće površine, imaju veće profite i tržišno su konkurentnija, a poljoprivredna zemljišta su u većoj mjeri okrupnjena. Na temelju analize uvidom u prostorno-plansku dokumentaciju, raspoložive ortofotogrametrijske i satelitske snimke, te na temelju terenskog obilaska, zabilježena je i (relativno rijetko vidljiva) transformacija jednog dijela građevinskih područja. Mnogi građevinski objekti stambene i poljoprivredne namjene koji odavno više nisu u funkciji uklonjeni su, usprkos tome što se u prostorno-planskoj dokumentaciji i dalje vode kao izgrađena građevinska područja naselja. Nekoliko izgrađenih objekata ostali su u funkciji poljoprivredne djelatnosti. Prilikom ovakvog tipa transformacije naselja, kod svih aktivnosti preobrazbe prostora potrebno je pridržavati se propisanih mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove (ako se naselje nalazi u ekološkoj mreži), a svakako je preporučljivo (te financijski potpomognuto) provoditi i dobrovoljne mjere i intervencije za korisnike zemljišta radi očuvanja bioraznolikosti travnjaka i oranica. Ovaj scenarij predstavlja transformaciju naselja koje je prošlo puni proces stihijskog propadanja definiran u scenariju 1., dakle koje je već praktični izumrlo. Temeljni nositelj transformacije intenzivno je ulaganje u poljoprivredu (u ovom slučaju pretežito ratarskog tipa). Ovakva transformacija zapravo predstavlja adaptaciju postojećeg nepovoljnog stanja, a nekadašnje seosko naselje sa svim svojim obilježjima pretvara se u jednu ili nekoliko velikih farmi.
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=