Izvješće o stanju u prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije 2014. - 2021. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 3. Gospodarske djelatnosti županije, a imao je za cilj identificirati ključne razvojne projekte od interesa za ubrzavanje turističkog razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije, kako bi se realizirala zacrtana razvojna vizija. Projekti su se odnosili kako na razvoj turističke infra i/ili suprastrukture, tako i na razvoj sustava doživljaja/proizvoda, stvaranje poticajnog razvojnog okruženja, odnosno uspostavu prepoznatljivosti i poželjnosti Bjelovarsko-bilogorske županije. Turističkim master planom sustavno je inventarizirana i valorizirana tržišna spremnost turističke resursno-atrakcijske osnove, analizirano je potencijalno turističko tržište te provedena detaljna SWOT analiza. Na toj su osnovi definirani ključni razvojni ciljevi i vizija razvoja turizma Bjelovarsko-bilogorske županije te je predložena prikladna turistička regionalizacija u cilju što boljeg tržišnog pozicioniranja nekoliko definiranih turističkih klastera. Na bazi svih prethodnih saznanja, identificirani su i turistički proizvodi na kojima valja temeljiti razvoj turizma u nadolazećem razdoblju. Postavljeni razvojni ciljevi, pritom, u najvećoj mjeri su uvažavali i financijske, ljudske i organizacijske resurse kojima Bjelovarsko-bilogorska županija trenutno raspolaže. Glavni zaključci SWOT analize Turističkog masterplan Bjelovarsko-bilogorske županije jesu da županija ima brojne prednosti za razvoj turizma kao što je bogata resursno atrakcijska osnova, blizina najvećeg emitivnog turističkog središta Zagreba, rastući broj manifestacija, kvalitetna suradnja s Turističkom zajednicom na lokalnoj razini no, one u većini slučajeva nisu adekvatno valorizirane u turističke svrhe (tab. 4). Osim nedovoljne valorizacije resursa još neki od glavnih nedostataka na koje razvoj ruralnog turizma nailazi su nedovoljno iskorišten potencijal lovstva, nedovoljna orijentacija na tržište specijalnih interesa kao što su cikloturizam, ruralni turizam, lovstvo, ribolov. Iz navedenih prednosti i nedostataka proizlaze mogućnosti daljnjeg razvoja turizma u županiji, a kao jedna od njih prepoznat je razvoj turizma u ruralnim područjima i razvoj turizma specijalnih interesa, razvoj turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, intenziviranje lovstva i ribolovstva. Prijetnje s kojima se razvoj turizma mora suočiti ili ih ukloniti su nedovoljan interes privatnog sektora za turizam, nepovoljni demografski trendovi, deagrarizacija kao i nedostatak prepoznatljivog turističkog identiteta. Tradicionalne veze s europskim emitivnim turističkim tržištima i uključivanje u EU pogoduju stvaranju uvjeta za brži razvoj turizma. Smještajni kapaciteti Bjelovarsko-bilogorska županija raspolaže različitim smještajnim kapacitetima. Službena statistika sustava Hrvatske turističke zajednice na području Republike Hrvatske vodi se sustavom Intranet.htz.hr prema kojem su smještajni kapaciteti razvrstani u nekoliko kategorija za koje se vodi statistika, a to su: hoteli, pansioni, sobe za iznajmljivanje, prenoćišta, planinarski domovi, lovački domovi, kućanstva (sobe, apartmani, kuće za odmor), seljačka kućanstva. Ruralni turizam u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od svih oblika turizma raste po najbržoj stopi. Analizirano je trenutno stanje postelja na području Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije koje su poslovale u travnju 2017. godine. Na području županije nalazi se 58 smještajnih objekata koji raspolažu s ukupno 1017 postelja i 94 pomoćna ležaja. O razvoju turizma u županiji gledajući prema smještajnim kapacitetima svjedoči podatak da je 2007. godine broj postelja iznosio 585 (Kunst i Tomljenović, 2009), a u samo desetak godina taj broj se gotovo udvostručio te sada iznosi spomenutih 1017 postelja. Broj postelja apsolutno je malen, a veliki relativni rast posljedica je niske baze na početku. TZ Bilogora-Bjelovar raspolaže s najviše objekata za smještaj gostiju, njih 26. U tim objektima nalazi se sveukupno 437 postelja, 403 stalne postelje i 34 pomoćna ležaja (tab. 2). Najveći broj postelja nalazi se na području TZ Daruvar-Papuk njih 490; 468 stalnih postelja i 22 pomoćna ležaja u 15 objekata. U TZ Sjeverna Moslavina nalazi se samo jedan smještajni objekt, Hotel Garić u Garešnici koji raspolaže s 86 postelja; 54 stalna i 32 pomoćna ležaja. U šest objekata u TZ Čazma nalazi se 37 stalnih postelja, najmanje od svih Turističkih zajednica na području županije. TZ Grubišno Polje i TZ Garić grad imaju po tri smještajna objekta svaka, od toga se 53 postelje nalaze u TZ Grubišnom Polju, a 58 u TZ Garić gradu; 52 stalne i šest pomoćnih postelja. _____________________________________________________________________________________________________ Zavod za prostorno uređenje Bjelovarsko-bilogorske županije 66
RkJQdWJsaXNoZXIy Mjc2NzM=